Monat: Januar 2017

Prelazak islamske vjeronauke u Baden-Württembergu u nadležnost islamskih zajednica

Posted on by admin

Dana 12.01.2017. u prostorijama Robert Bosch fondacije u Stuttgartu je sprovedeno cjelodnevno zasjedanje čiji je glavni cilj bio putem konstruktivnog dijaloga pojasniti sva pitanja i nedoumice vezane za islamsku vjeronauku u školama. Sjednici su prisustvovali predstavnici islamskih vjerskih zajednica koje je ministarstvo za obrazovanje i kulturu Baden-Württemberga prihvatilo kao punopravne partnere u ovom procesu, a to su Tursko islamska unija za vjerska pitanja (DITIB), Savez islamskih kulturnih centara (VIKZ), Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD), Islamska zajednica Baden – Württemberg (IGBW) kao i predstavnik centra za islamsku teologiju u Tübingenu gđa Fehimi, zatim tri nastavnika koji već predaju vjeronauku u školama; g. Imran Schröter, g. Turan Hakan, gđa. Tamer Uzun kao i predstavnik ispred ministarstva za kulturu i obrazovanje g. Hermann. Sjednici su prisutvovala i dva pravnika g. Eppinger i g. Feurer čija specijalizacija su vjerski poslovi i državno-crkveno pravo.

Na pomenutoj sjednici radna grupa je postavila pred sebe veoma ambiciozan zadatak koji se sastojao od sedam tačaka a to su: 1) Kritička pitanja iz javnog mnijenja, 2) Idžaza – dozvola za poučavanje, 3) Konfesionalna raznolikost, 4) Učešće na islamskoj vjeronauci, 5) Nadzor sprovođenja islamske vjeronauke, 6) Priznavanje islama kao vjerske zajednice i 7) Pedagoško-didaktičke osnove.

  • Kritička pitanja iz javnog mnijenja

Ne želeći da stvar prepusti slučaju vlada u Baden – Württembergu (BW) je odlučila da se angažuje i da zajednički sa islamskim zajednicama dođe do cilja. Krajnji cilj je bio da islamske zajednice do kraja 2018. g. postanu nosioci kompletnog projekta i da vjeronauka prijeđe u njihovu nadležnost. Ono što je posebno naglašeno u toku sjednice jeste, kada se država umiješa u organizovanje vjeronauke sve to dobiva i političke konotacije. S tim u vezi su se mogle čuti razne kritike u njemačkim printanim medijima, međutim, te kritike nisu usmjerene protiv same vjeronauke, nego se više radi o pojedinim grupacijama koje su zastupljene u tom procesu. Njemačka sigurnosna služba je uvela termin legalističkih organizacija kako bi etiketirala one zajednice koje se javno deklarišu da su odani državnom poretku, međutim potajno slijede druge ciljeve. Upravo ovakva podjela usporava kompletan proces, jer se određene zajednice isključuju kao što je IGMG (Mili Göruš) koja nema prava da participira u ovom procesu.

  • i 3) Idžaza – dozvola za poučavanje i konfesionalna raznolikost

Izraz idžaza je postao odomaćen i u Njemačkoj i koristi se u svom izvornom obliku. Idžazom se definiše ko može da predaje predmet islamska vjeronauka. Kod katolika postoji dozvola za ovu djelatnost tj. nihil obstat  kojom je ovo pitanje regulisano. U nekim pokrajinama Njemačke kao što je Hessen i Nordrhein Westfalen postoji idžaza pravilnik kojim se regulišu ova pitanja. Vijeće za islamsku vjeronauku u Baden – Württembergu će nastojati da načini komparaciju između ova dva akta i da shodno zakonima regije BW načini pravilnik. U daljoj diskusiji su se postavila pitanja u vezi onih vjeroučitelja koji već nekoliko godina predaju islamsku vjeronauku bez idžaze. Zatim pitanja da li vjeroučitelj može biti šija ili alevit. Kakva je situacija sa učenicama i učenicima koji su šije ili aleviti, da li trebaju nastaviti sa studijem islamske vjeronauke ili se trebaju opredijeliti za neki drugi predmet. Od bitnih uvjeta za dobivanje saglasnosti za rad u školi se uvijek spominjalo poznavanje njemačkog jezika, završen pedagoški smjer koji je akvivalentan njemačkom obrazovnom sistemu. Islamske zajednice su zahtjevale priznavanje diploma stečenih van Njemačke, jer trenutno nema dovoljno stručnih kadrova koji odgovaraju kriterijima koje je uspostavilo ministarstvo za obrazovanje i kulturu.

4) Učešće na islamskoj vjeronauci

Da li muslimani mogu posjedovati jednu vrstu registra kako bi na osnovu njega znali za koga je vjeronauka obavezan predmet? Na ovo pitanje odgovara pravnik g. Feuerer da muslimani nisu javnopravno tijelo tako da takav jedan register nije moguć. Regija Hessen je riješila ovaj problem uvođenjem prijavnog formulara na kojem se traži podatak o vjerskoj pripadnosti. Shodno Njemačkom ustavu određena osoba je evangelista ili katolik ako je član u svojoj crkvi što bi recipročno tome trebao da bude slučaj i sa muslimanima. Međutim, veliki broj muslimana nisu članovi ni jednog džemata tako da se ovakav princip ne može primjeniti. Vjeronauka je u Njemačkom ustavu obavezan predmet, međutim i pored toga neprisustvovanje vjeronauci se može odjaviti što je potrebno učiniti u pisanoj formi na početku školske godine.

5) Nadzor sprovođenja islamske vjeronauke

Ko će biti odgovoran za izbor udžbenika, nastavnog plana, kako i ko će finansirati nadzorni organ su samo neka od pitanja koja su se postavila na ovu temu. Židovi i kršćani imaju pravo na finasiranje od strane države, dok muslimani zbog nepriznatnosti kao religijska zajednica nemaju. Da bi islamske zajednice preuzele rukovođenje vjeronaukom potrebno je uspostaviti strukturu, pravne okvire kao i ostala pitanja razjasniti. Trenutno ministarstvo za kulturu smatra da je nerealno očekivati da će ovo preuzimanje uslijediti kao što je planirano do 2018. Kroz dijalog i brainstorming iskristalizirala se ideja o osnivanju sunijskog školskog vijeća koje bi preuzelu ulogu nadzora islamske vjeronauke. Svakako da u tom pogledu mogu poslužiti iskustva kršćana koji su ove elemente već definisali i detaljno razradili.

6) Priznavanje islama kao vjerske zajednice

U Njemačkoj ne postoji pravni proces putem kojeg se postaje religijska zajednica, ali zadobivanje statusa javnopravnog tijela ima svoj pravni postupak. Zadobivanjem ovog statusa muslimani bi imali pravo na samostalno organizovanje vjeronauke u školama koje je zagarantovano Ustavom.  Ovaj status mogu zadobiti one zajednice koje imaju jasnu strukturu, standarnizirane statute, stabilno članstvo itd.

7) Pedagoško-didaktičke osnove

Za izvođenje vjeronauke je svakako bitna pedagoško-didatička osnova koja se zadobiva studiranjem na pedagoškim univerzitetima. S tog razloga se često potencira da se sačeka sa priznavanjem diploma van Njemačke, jer uglavnom svršenici teoloških fakulteta zasigurno da imaju dovoljno kompetentnosti da mogu pojašnjavati religijske pojmove, ali je upitan nivo pedagoško-didaktičkih osnova. Jedno od rješenja koje se moglo čuti jeste da se potencijalnim kandidatima sa teološkim obrazovanjem omogući sticanje pedagoško-didaktičkih osnova putem kurseva, doškolavanja, seminara i dr. Postavljalo se i pitanje korištenja slika tj, crtanje živih likova ili glumljenje poslanika u kazališnim predstavama.

Članovi savjetodavnog odbora projekta i predstavnici islamskih udruženja su nakon intenzivnih konsultacija zaključili da transfer pokroviteljstva islamske vjeronauke u nadležnost islamskih udruženja za školsku godinu 2018/2019 nije izvodljiv. Razlozi za to su što određena važna školska i ustavna pitanja nisu razjašnjena, i još uvijek nema adekvatne strukture u pogledu stručnog nadzora islamske vjeronauke. Nastavak na prethodni model (pilot projekat) se smatra neefikasan. Umjesto toga, preporučuje se da osnivanje pravnog lica, tj. registrovanog udruženja za nadzor. Takvo tijelo može biti osnovano od strane islamskih udruženja. Temelji njenog rada (struktura i procedura, prelazni aranžmani za postojeće nastavnike, idžaza pravilnik, odobrenje udžbenika itsl.) može biti putem ugovora sa pokrajinskim vlastima regulisano. Preporučuje se da predstavnici islamskih zajednica zatraže od države podršku razvoju ovih struktura i rad udruženja kroz ljudske i materijalne resurse do daljnjeg. Cilj mora biti da se nastavi sa transformacijom islamske vjeronauke u nadležnost islamskih zajednica  predviđenim Osnovnim zakonom kada se zadovolje svi pravni uvjeti.

Mr. Bilal Hodžić

Najbolje djelo nakon obaveznih farzova je obradovati vjernika (piše: dr. Fuad Sedić)

Posted on by admin

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko otkloni od vjernika neku od dunjalučkih nedaća, Allah, dž.š., će od njega otkloniti neku od ahiretskih nedaća. Ko olakša onome ko je u teškoj situaciji, Allah, dž.š., će njemu olakšati na Dunjaluku i na Ahiretu. Ko sakrije sramotu vjernika, Allah, dž.š., će sakriti njegove sramote na Dunjaluku i na Ahiretu. Allah, dž.š., pomaže Svome robu sve dok on pomaže svome bratu muslimanu.

Ko bude slijedio put tražeći znanje, Allah, dž.š., će mu olakšati put do Dženneta. Kad god se ljudi sakupe u nekoj od džamija da uče Kur’an i da ga proučavaju, na njih se spusti smirenost, obaspe ih milost i meleki ih okruže (svojom zaštitom) a Allah, dž.š., ih spomene u skupini koja je kod Njega. Ko zakaže u činjenju dobrih dijela, neće mu koristiti njegov ugled niti porijeklo.“ (Muslim)

Naša plemenita vjera islam pridaje veliku važnost moralnom ponašanju i na te vrijednosti podstiče, pridajući tome posebno mjesto na ovom svijetu a obećava posebnu nagradu na budućem svijetu.

Na početku ovog hadisa Poslanik, s.a.v.s., nas podstiče na pomaganje onih koji su u nevolji. Ovo dobro djelo se kod Allaha posebno vrednuje a također ima lijepo odjek među ljudima, s obzirom da je ljudski život pun nedaća, iskušenja i raznih poteškoća koje ophrvaju vjernika i često ga dovode u bezizlaznu situaciju, tako da pada u razočarenje.

To su prilike kada iskreni vjernik priskače svome bratu u pomoć što kod njega ostavlja neizbrisiv trag i izgrađuje osjećaj nezaboravne zahvalnosti. Upravo zbog toga, Poslanik, s.a.v.s., obećava da će i nagrada za to djelo biti odgovarajuća prema dobrom djelu koje je učinjeno. On je olakšao svome bratu muslimanu i otklonio od njega tu nedaću, pomažući mu u toj situaciji na Dunjaluku, a Allah će od njega odagnati brigu i nedaću u momentu kada se bude stajalo pred Uzvišenim Allahom na dan ispitivanja i polaganja računa pred Gospodarom.

Prenosi se da je Hasan Basri poslao nekoliko svojih drugova da pomognu nekom čovjeku. On im tada reče: -Naiđite pored Sabita El-Bunanija i uzmite ga, neka ide i on sa vama da vam pomegne. Kada su oni došli kod njega on im reče da je u i’tikafu. Oni se vratiše Hasanu i obavijestiše ga o tome. On ih ponovo posla njemu i reče im da mu kažu: “Zar ne znaš da je tvoj trud da pomogneš tvome bratu muslimani u nevolji bolji nego da ideš dobrovoljno na hadž.“

U jednoj drugoj predaji Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Da pomognem svome bratu muslimanu u njegovoj nevolji draže mi je od dobrovoljnog posta i i’tikafa u Mesdžidu-l-haramu.“ (Ebu-l-Ganaim, Kada’i-l-havaidži).

Od stvari koje se spominju kao vidovi pomoći onome ko je u nedaći je da se onome koji je dužan olakša vraćanje duga time što će mu se produžiti rok vraćanja ili će mu se oprostiti dio, ili cijela svota duga. Islam podstiče svoje sljedbenike na ovo dobro djelo, pa Allah, dž.š., kaže: “Ako je dužnik u nevolji onda pričekajte dok mu bude lakše; a da to date kao milostinju bolje vam je, ako znate.” (El-Bekare, 280)

Veličanstvenije i bolje od odgode vraćanja duga je da se dio duga oprosti, čemu svjedoči predaja od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Bio je neki čovjek koji je pozajmljivao ljudima, pa bi svome slugi koji bi to radio govorio: – Kada dođeš kod nekog ko je u teškoj situaciji, oprosti mu, možda će Allah, dž.š., nama oprostiti. Kada je taj čovjek umro, Allah, dž.š., mu je oprostio.” (Buhari).

Es’ad ibn Zurare, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Kome je drago da mu Allah dadne hlad onoga dana kada drugoga hlada ne bude bilo, neka olakša onome ko je u nevolji ili neka mu oprosti dug.“ (Taberani)

Burejde, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko odgodi rok dužniku koji nije u stanju vratiti dug, pisat će mu se za svaki dan odgode sadaka u vrijednosti tog duga.” (Ahmed)

Poslanik, s.a.v.s., nas u ovom hadisu također podstiče na prikrivanje tuđih mahana. Svi ljudi griješe i niko ne želi da bude javno osramoćen pred ljudima, a kakvo je zadovoljstvo tek, kada ti Poslanik, s.a.v.s., obećava da će Allah sakriti tvoje sramote na Sudnjem danu.

Vrijednost ovog sakrivanja tuđih mahana se spominje i u drugim hadisima. Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko sakrije sramotu svoga brata muslimana, Allah, dž.š., će sakriti njegovu sramotu na Sudnjem danu.” (Ibn Madže)

Opasnost istraživanja mahana svoga brata se spominje u narednom hadisu u kojem Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., se popeo na minberu u rekao povišenim glasom: “O vi koji ste primili islam svojm jezicima, a iman još nije stigao u vaša srca! Nemojte uznemiravati muslimane i nemojte ih sramotiti i nemojte istraživati njihove mahane, jer ko bude tražio mahanu kod svoga brata muslimana, Allah, dž.š., će razotkriti njegove mahane, a čije mahane Allah razotkrije osramotit će ga pa makar to bilo u svojoj vlastitoj kući.” (Tirmizi)

Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Najbolje djelo nakon obaveznih farzova je obradovati vjernika.” (Šubabul-iman)

Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Musliman je brat muslimanu, neće mu činiti nepravdu, niti će ga ostaviti na cjedilu. Ko bude pomagao u rješavanju problema svoga brata muslimana, Allah, dž.š., će pomoći da se njegovi problemi riješe. Ko iznađe izlaz iz nedaće svome bratu muslimanu, Allah će iznaći izlaz njemu iz njegovih nedaća. Ko sakrije mahanu svoga brata muslimana, Allah, dž.š., će sakriti njegovu mahanu na Sudnjem danu.” (Muslim)

Preporod