Fond „Gazi Husrev-beg“ Mešihata IZBNJ uručio 175 stipendija

U amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu 24. oktobra 2017. godine upriličena je podjela 175 stipendija iz Fonda „Gazi Husrev-beg“ koji djeluje pri Mešihatu Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ). Stipendije od po 500 i 250 eura dobili su studenti i učenici iz BiH i Sandžaka.

Uz brojnu delegaciju iz Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj na čelu sa muftijom Pašom ef. Fetićem, Omerom ef. Sarajlićem, upraviteljem Fonda „Gazi Husrev-beg“, mr. Ademom Hasanovićem sekretarom IZBNJ I Jasminom Dervićem članom mešuhata za humanitarnu djelatnost,  ovom svečanom činu prisustvovali su i reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović, rukovodilac Odjela za dijasporu Uprave za vanjske poslove Rijaseta Mensur ef. Pašalić i Zijad ef. Suljić, iz Uprave za vjerske poslove Rijaseta.

Ispred fonda GHB prisutnima se obratio mr. Halim ef. Alibašić, a ispred stipenditora Nagib Mujkić. Stipendistima i njihovim rodtitaljima poruku i selame od stipenditora i imama  uputio je muftija Pašo ef. Fetić te pozvao učenike i sudente da komuniciraju i upoznaju porodice koje su im poslale stipendije, kako bi se uspostavilaprijateljstva. Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović u svojoj poruci zahvalio se Bošnjacima u Njemačkoj što podržavaju aktivnosti Fonda GHB i pohvalio zalaganje imama u ovoj humanoj akciji. Pozvao je učenike  i studente da dobro uče i studiraju, te da sutra kada počnu raditi i oni pomažu druge.

Elvin Okugić iz Bihaća, student drugog ciklusa na Tehničkom fakultetu u Bihaću, koji ima prosjek 10, prvi je primio stipendiju. Inače, Elvin je dobitnik priznanja Tehničkog fakulteta kao student generacije. Ostao je bez oca krajem 2015. godine, trenutno živi s majkom i bratom, koji je također student Tehničkog fakulteta s prosjekom 10. Njemu je stipendiju uručio stipenditor hadži Omer Hodžić iz Mannheima koji je ove godine donirao 15 stipendija.

Emina Mešić iz Orašca kod Bihaća, studentica Pedgagoškog fakulteta u Bihaća, smjer matematika i fizika, druga je po redu primila stipendiju,  a uručio joj je reisu-l-ulema Kavazović. Emina Mešić je iz Orašca kod Bihaća. Svaki dan putuje 36 kilometara do fakulteta. I ona u indexu ima sve desetke.

Projekt „Stipendije za učenike i studente u BiH i Sandžaku“ prepoznatljiv je kod džematlija u Njemačkoj, BiH i Sandžaku. Ovo je 17 godina  postojanja Fonda „Gazi Husrev-beg“ i 16 godina organizirane akcije „Stipendije za učenike i studente u BiH i Sandžaku“ kroz džemate.

(Prilog: Pregled učešća džemata u akciji stipendiranja Fonda GHB)

Dekan Hasanović: Bosanski islam je poželjan model za cijelu Evropu

Nakon svih tih iskušenja koja je preživio Fakultet islamskih nauka u Sarajevu odlučno uz sve svoje zaposlenike, bezrezervnu podršku rukovodstva Islamske zajednice i finansijsku pomoć muslimana i muslimanki u domovini i inozemstvu koji kroz zekat i sadekatul-fitr omogućavaju razvijanje studijskih programa i širenje ukupnog djelovanja Fakulteta kazao je u intervjuu za INS dekan FIN-a prof. dr. Zuhdija Hasanović povodom 40. godišnjice tog Fakulteta.

“Ponosni smo na pređeni put i ostvarene uspjehe, zahvalni svima onima koji su to omogućili, ali i kritički se osvrćemo na sve propuste i mogućnosti poboljšanja koja u narednom periodu, uz Božiju pomoć, moramo ostvariti” dodao je prof. Hasanović.

Istakao je da je “jedna od preteča Fakulteta islamskih nauka Šerijatska-sudačka škola utemeljena 1887. godine da svojim arhitektonskim izgledom (budući da je izgrađena u neomaurskom stilu), ali i studijskim programom bude najljepši spoj Istoka i Zapada, njihovih kultura, nauka i tradicija”.

“To je misija i Fakulteta islamskih nauka. Želimo u ovim turbulentnim vremenima bučnog nametanja percepcije islama koja mu je potpuno strana, zajedno sa drugim srodnim naučno-obrazovnim ustanovama, promovirati istinske islamske vrijednosti i nauke”, kazao je.

Po njegovim riječima, najbolji odgovor na sve ove zloupotrebe vjere, nakon njihovog jasnog razotkrivanja i nastojanja da se riješe uzroci koji su otuđene i zapostavljene pojedince potakli da se priključe takvim ideologijama, jeste konstantno i dosljedno promoviranje istinskih vrijednosti i učenja islama kroz naš cjeloviti život, kako individua, pojedinaca, tako i kolektiva, i da to bude ne fragmentarno, djelimično, nego promoviranje kroz sva područja našeg djelovanja: politiku, ekonomiju, obrazovanje, naše međusobne odnose i komunikaciju i dr.

Naravno, to je dugotrajan proces koji rezultate ne pokazuje odmah ni brzo, ali ja mu ne vidim alternativu, dodao je Hasanović.

Komentirajući kako se u posljednje vrijeme vrlo često spominju Bošnjaci u kontekstu terorizma i odlaska na sirijsko i druga ratišta u svijetu, kazao je kako i u tom slučaju treba koristiti sva medijska sredstva da se Bošnjaci predstave na pravi način, od tradicijskih korijena i ranijih pokoljenja koje je oduvijek krasio merhamet i razumijevanje drugog i drukčijeg, zajednički život i saradnja sa drugima bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, preko ratnih dešavanja i ponašanja Armije BiH koja bez obzira i na vrlo teška stanja odsudne odbrane gole egzistencije nikada nije imala za cilj svoga djelovanja genocid ni etničko čišćenje, naprotiv, u Sarajevu su bez obzira na 1.425 dana opsade, granatiranja i snajperskih gađanja, gladi i neimaštine, netaknute ostale crkve i hramovi drugih vjerskih zajednica.

“Problem je danas što tu zloupotrebu islama potiču politički i ekonomski centri moći na Zapadu, kojima muslimani trenutno na adekvatan način ne mogu odgovoriti, zbog čega se ukorjenjuje slika muslimana kao netolerantnim, nasilnim i isključivim osobama”, mišljenja je Hasanović.

Odgovarajući na pitanja “da li bosanski islam, o kojem se sve češće govori o Evropi može biti model koji će povezati Evropu s tradicijama islama”, Hasanović je naglasio da je “itekako poželjan model i za cijelu Evropu, te da o tome dovoljno govori činjenica da su, na primjer, predstavnici akademske zajednice Njemačke prilikom pokretanja centara za islamsku teologiju koji će obrazovati kadar za islamsku vjeronauku za partnere s kojima će raditi na izradi nastavnih planova i programa unutar kojih će se izučavati i fundamentalne islamske nauke upravo uzimali nastavnike sa Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu”.

“Kada govorimo o muslimanima BiH prije svega trebamo biti svjesni svoje posebnosti, ali i uloge koju imamo u vremenu i svijetu u kojem živimo. Činjenica je da su se na nama na vrlo grub i poguban način prelamali i, nažalost, još uvijek prelamaju interesi najutjecajnijih zemalja svijeta SAD-a, Rusije i Zapadne Evrope. Svi oni imaju svoje interese u BiH i ne odustaju od njihovog ostvarivanja što nama umnogome komplicira život. S druge strane, BiH je, bez obzira na sve probleme koji je opterećuju, paradigma višestoljetnog zajedničkog života ljudi različitog etničkog, vjerskog i kulturnog porijekla, što je vrlo teško naći na Istoku i na Zapadu”, zaključio je Hasanović.

Govoreći o moralnu i drugim vrijednostima u našem društvu, Hasanović je mišljenja da “nam je svima jasno da kriza savremenog čovjeka nije političke, pa ni ekonomske naravi, nego prije svega kriza morala”.

“U osnovi dominirajućeg trenda konzumerizma jeste duhovna i moralna pustoš, otuđenost, neostvarenost, nezaposlenost i dosada. Čovjek današnjice je sam i otuđen, makar bio okružen brojnim pojedincima. Otuda neophodnost, ako želimo spas sebi i općenito savremenom čovjeku, da se vratimo temeljnim vrijednostima: iskrenosti, pravičnosti, poštenja, truda, nesebičnosti, angažiranosti, motiviranosti čime ćemo podizati osobno samopoštovanje te razvijati međusobno povjerenje i vraćati ljubav, harmoniju i toplinu u porodične te razumijevanje i toleranciju u međuljudske odnose. U svemu ovome veliku ulogu upravo imaju islamske odgojno-obrazovne i naučno-obrazovne ustanove”, naglasio je Hasanović.