Kategorie: Dzematske novosti

Na osnovu dosadašnjih instrukcija reisu-l-uleme i zaključka koje je na jučerašnjoj sjednici usvojilo Vijeće muftija, a u svjetlu najnovijih mjera i preporuka koje su jučer i sinoć proglasili nadležni državni i entitetski organi, reisu-l-ulema izdaje sljedeću instrukciju imamima i džematskim odborima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja se ima primjenjivati na području teritorije Bosne i Hercegovine.

– Obustavlja se do daljnjeg obavljanje namaza u džematu u džamijama, kao i džuma-namaza.

– Ezanom će imam ili mujezin obznanjivati nastupanje namaskog vremena, i sami će klanjati u džamiji dnevne namaze.

– Muslimani će dnevne namaze obavljati u svojim domovima.

– Umjesto dolaska na džumu muslimani će klanjati podne-namaz u svojim kućama.

– Imam, mujezin i članovi džematskog odbora će jedini klanjati džuma-namaz u džamiji kako bi se sačuvao kontinuitet obavljanja džume. Ukoliko mujezin ili neko od članova džematskog odbora spada u rizičnu skupinu građana onda neće prisustvovati obredu džuma-namaza. Svi prisutni su dužni poštovati pooštrene mjere zaštite od širenja zaraze kao i poštovati ranije preporuke Islamske zajednice o dužini hutbe i nezadržavanju u džamijskim prostorima. 

– Provođenje svih vanrednih mjera dok traje kriza uzrokovana širenjem koronavirusa je u nadležnosti imama i džematskog odbora. Preporučuje se da svi medžlisi, a po mogućnosti i džemati, imaju dežurni broj telefona na koji će se članovi i pripadnici zajednice moći informisati o odlukama IZ u BiH, ali i zatražiti pomoć i savjet.

– Na svakoj džamiji će biti istaknuto jasno obavještenje o zatvaranju džamije.

– U duhu preporuka reisu-l-uleme i Vijeća muftija mešihati i krovne organizacije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su već izdale vlastite preporuke na osnovu uputa svake države pojedinačno i to će nastaviti činiti i ubuduće.

– Vojno muftijstvo će s obzirom na specifičnost rada u komandama jedinica, a vodeći se ovom instrukcijom, sačiniti posebno uputstvo za pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Reisu-l-ulema

Husein ef. Kavazović

Mjesec decembar u kršćanskoj kulturi ima poseban značaj. U ovom mjesecu je shodno njihovom učenju rođen Isa a.s. i taj događaj katolici širom svijeta svečano obilježavaju. Gradovi bivaju okićeni i ukrašeni, svuda se upriličuju božićni sajmovi na kojima centralni dio zauzimaju božićne jaslice koje pokušavaju da dočaraju sliku rođenja Isa a.s. Ovaj događaj je opisan u Bibliji tj. u Evanđelju po Luki i po Mateju, ali isto tako i u Kur’anu. Kur’ansko kazivanje o rođenju Isa a.s. donosi daleko više detalja nego što to možemo naći u Evanđeljima. Pored toga iz ovog nadnaravnog rođenja pretposljednjeg Allahovog poslanika Isa a.s. možemo izvući nekoliko veoma bitnih mudrosti i pouka.

Nagovještaj h. Merjemi da će roditi dijete.

Prije nego će doći do začeća Isa a.s., Allah je poslao svoje izaslanike meleke obavijeste h. Merjem da će roditi dijete.

A kada meleki rekoše: “O Merjema, Allah ti javlja radosnu vijest, od Njega Riječ: ime će mu biti Mesih, Isa, sin Merjemin, biće viđen i na ovome i na onome svijetu i jedan od Allahu bliskih; (Aali Imraan: 45)

Merjem je bila jedna od odabranih, tj. najboljih žena koje je Poslanik Muhammed a.s. spomenuo u hadisu rekavši da su najbolje žene Merjema, Hatidža, Fatima, i Asija (žena faraona). Kur’an za nju kaže: I kada meleki rekoše: “O Merjema, tebe je Allah odabrao i čistom stvorio, i boljom od svih žena na svijetu učinio. (Alu Imraan: 42). Poslanik je izdvojio ovih nekoliko žena kako bi  ukazao na njihovu dobrotu i njihov visok stepen kod Allaha. Merjem je bila posebna. Njena majka tj. Imranova supruga se zavjetovala da će dijete koje rodi dati u hram da se posveti ibadetu. Kur’an nas obavještava o ovom zavjetu i govori nam kako se žena Imarnova nakon što je Merjem rodila Allahu obratila: „Gospodaru moj, rodila sam žensko, a žensko nije isto kao i muško, dajem joj ime Merjem, i tražim od Tebe da zaštitiš nju i njen porod od prokletog šejtana“.

Običaj je bio da samo muška djeca mogu boraviti u hramu radi ibadeta, međutim, ovdje je načinjen presedan. Da bi se to ostvarilo, neko je morao da se pobrine o h. Merjem i izbor je pao na Zekerijja a.s., njenog tetka te je mogla da boravi u hramu i da provodi vrijeme u ibadetu. Allah kaže:

…ona je u riječi Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od onih koji provode vrijeme u molitvi bila. (At-Tahrim: 12)

Dok je boravila u mihrabu, tj. jednom dijelu predviđenom za ibadet dolaze joj Allahovi izaslanici koji dolaze samo Allahovim dobrim robovima te joj saopštavaju da će roditi dijete. Ona je bila iznenađena, jer je svoju nevinost čuvala, bila je u potpunosti čista, bezgriješna, oličenje poštenja i dobrote zbog toga je upitala:

…ona reče: “Gospodaru moj, kako ću imati dijete kada me nijedan muškarac nije dodirnuo?” – “Eto tako” – reče – “Allah stvara što On hoće. Kada nešto odluči, On samo za to rekne: ‘Budi!’ – i ono bude.”

Ona je živjela kreposnim načinom života, daleko od bilo kakvog grijeha i harama. Nije se miješala sa muškarcima, čak do te mjere da je ni jedan muškarac koji joj nije bliži rod dotakao. Merjem je uzor svim ženama kada se govori o moralnoj i fizičkoj čistoći. Melek joj odgovara: „Kada Allah nešto hoće, On samo kaže budi i ono biva“. I Allahovom voljom u njenom stomaku se začeo život. Isa a.s. nema oca, on je došao na ovaj svijet samo putem svoje majke. Zato se u Kur’anu on uvijek spominje kao Isa bin Merjem, Isa sin Merjemin. Možda nam to zvuči čudno, ali još je čudnije kako je Adem a.s. došao na ovaj svijet i bez oca i bez majke. U rođenju Isa a.s. se odražava mudžiza Allahovog stvaranja iz ničega što vjernicima daje još veće ubjeđenje i jekin da Allah sve može.

Iščekivanje rođenja Isa a.s.

Nakon što je novi život u nju udahnut, nakon što je Merjema postala noseća, povukla se u jedan dio bogomolje i posvetila ibadetu iščekujući momenat kada će roditi Isaa a.s. Brigu o njoj je kako Kur’an kaže preuzeo Zekerijja a.s. koji bi joj svaki dan donosio hranu, vodu i ostale potrepštine. Jednog dana kada je došao kod nje zatekao je hranu, ali ta hrana je bila čudna, jer takve hrane (vjerovatno se radilo o voću) nije bilo u to doba. Kur’an spominje ovaj momenat te kaže:

“Kad god bi joj Zekerijja u hram ušao, kod nje bi hrane našao. “Odakle ti ovo, o Merjema?” – on bi upitao, a ona bi odgovorila: “Od Allaha, Allah onoga koga hoće opskrbljuje bez muke.” (Alu-Imran, 38)

U ovome se krije ogromna mudrost, a to je da Allah daje nafaku kome hoće bez ikakava računa. Da bi i mi zadobili ovu počast da nas Allah opskrbljuje bez ikakva računa i da nam Allah stalno šalje svoju nafaku postoji samo jedan uvjet? Taj uvjet je Et-Takva-Bogobojaznost.

Allah kaže: „A onaj ko se Allaha boji, Allah će mu iz svake nevolje izlaz dati, i opskrbiti ga odakle se on i ne nada.“

Merjema nije znala šta će biti kada rodi Isa a.s. Bila je zabrinuta. Kako da se pojavi ispred svoje porodice, ispred svoga naroda. Allah umiruje njeno srce i govori joj da se ne brine, da se ne sikira, nego da jede i pije i da bude vesela, jer će joj Allah zbog njene bogobojaznosti izlaz iz ove situacije naći.

Rođenje Isa a.s.

Kada se približio momenat da se Merjem porodi počeli su da se javljaju bolovi koji su nagovještavali skori porođaj. Bolovi su bili neopisivi. Te bolove je osjetila svaka žena koja je postala majka, koja je je donijela na ovaj svijet još jedan novi ljudski život. Majke mogu najbolje razumjeti Merjemu i mogu najbolje suosjećati sa njenim porođajnim bolovima. Usljed te borbe sa bolovima koji su raskidali njeno tijelo, Merjema je zavapila i rekla:

„I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. “Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!” – uzviknu ona.“ (Merjem, 23).

Usljed ove muke, bolova i teškoće, ona je poželjela da je umrla prije ovog momenta i da nije dočekala ovaj dan. Zamislimo da joj je Allah uslišao dovu, šta bi se desilo? Da je Merjem umrla prije ovog događaja nikada ne bi bio rođen pretposljednji Allahov poslanik Isa a.s. Ne bi bilo Indžila, ne bi bilo ni kršćanske dogme, ali isto tako ne bi bilo ni najave dolaska posljednjeg Allahov Poslanika Muhammeda a.s. Stoga, samo Allah zna zašto nam ne ispunjava sve naše dove, molbe i želje.

Iz prethodno navedenog ajeta saznajemo da je Merjemi rečeno da dođe do jednog palminog stabla i da zatrese to stablo te će po njoj popadati svježe hurme. Zbog čega je ovo značajno? Upravo iz razloga što hurma sadrži u sebi veliku količinu šećera koje tijelo veoma brzo apsorbira i razgrađuje te mu daje potrebnu energiju. Također pomaže i kod kontrakcije prilikom porođaja. Hurme su lijek od mnogih drugih bolesti.

Govor bebe u kolijevci

Kada se porodila rečeno joj da ide svom narodu i da ponese svoje dijete, malog Isaa a.s. Allah joj je poručio da ni sa kim ne razgovara, nego da prepusti bebi da ona govori. Kada se pojavila sa njim počeli su da je prekoravaju i da je ruže govoreći da njena majka nije bila razvratna. Ona je samo pokazala na njega i naišaretila da sa njim razgovaraju. Oni su se začudili i pitali kako mogu da razgovaraju sa bebom koja je tek rođena. Tada Allah svojom moći čini da Isa a.s. progovara u bešici. Kur’an kaže:

„A ona im na njega pokaza. “Kako da govorimo djetetu u bešici?” – rekoše.“  “Ja sam Allahov rob” – ono reče – “meni će On Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti. (Merjem, 29-30)

Isa a.s.nije rekao samo jednu riječ, nego naprotiv obavijestio ih o tome ko je on kao i o svojoj misiji koju će mu Allah povjeriti kao i da će mu Allah knjigu tj. Indžil dati.

Ono što je još značajno jesu upravo riječi Isa a.s. koji je rekao: Ja sam Allahov rob. Nije rekao da je Allahov sin, niti da je Bog, kao da je znao šta će pojedinci kasnije sa njim uraditi i da će tvrditi da je Isa u stvari Bog koji se rodio kao čovjek i živio na Zemlji dok nije uskrsnuo.

Isa a.s., shodno islamskom učenju je bio samo jedan od poslanika. Imao je identičnu ulogu kao i svi ostali poslanici. Pozivao je vjerovanju u jednog Boga. Za sebe nikada nije govorio da je Bog ili Božiji sin. On nije razapet na križu kao što to tvrde kršćani. Njega je Allah uzdigao sebi i on će ponovo doći na Zemlju kao jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana. Svojim dolaskom će između ostalog donijeti pravu istinu o sebi. I na kraju, Isa a.s. je nagovjestio i dolazak posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda a.s.

Bilal Hodžić

„Mi imamo našu zajednicu, domovinu BiH, naše porodice i jedni druge. Među nama ima i onih koji gledaju samo na dio koji pripada cjelini, ali ne i na cjelinu. Oni misle da su lokalni identiteti najvažniji. Međutim, ako smo ummet, a jesmo, onda smo muslimani, a ne nikakve selefije ili halefije; ako smo narod, a jesmo, onda smo Bošnjaci, a ne Sandžaklije, Krajišnici, Podrinjci i Hercegovci”. Reis Kavazović

Uvođenje islamske vjeronauke u njemačke državne škole ima dug historijat. Prvi počeci se vežu za 80-te godine prošlog stoljeća kada je vjeronauka održavana u određenim pokrajinama u sklopu dopunske nastave na turskom jeziku. Sve češći zahtjevi muslimana da se vjeronauka uvede u škole kao redovan predmet su doprinijele pokretanju eksperimentalnih modela sa ograničenim vremenom trajanja. Od 2006. godine je i na pokrajini Baden-Württemberg pokrenut pilot projekat koji je trebao da se okonča u 2010. godini, međutim, pošto se nije moglo doći do adekvatnog rješenja, ovaj projekat je produžen na četiri godine, a nakon toga na još četiri što ukazuje na kompleksnost pomenute tematike. U ovom projektu islamske zajednice su imale savjetodavnu funkciju. U 2018. godini kada je isticao dvaneastogodišnji eksperimentalni model vjeronauka je trebala prijeći u nadležnost islamskih zajednica, međutim, Ministarstvo za kulturu je donijelo odluku da islamske zajednice u strukturalnom i organizacionom smislu još ne ispunjavaju uvjete za preuzimanje nadležnosti nad vjeronaukom. Islamske zajednice Turska islamska unija za vjerska pitanja (DITIB),[1] Islamska zajednica Baden-Württemberg (IGBW),[2] Savez islamskih kulturnih centara (VIKZ)[3] i Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD)[4] koje sačinjavaju savjetodavno vijeće su zahtjevale da se vjeronauka ne vodi kao pilot projekat nego da se uvede kao redovan predmet na državnim školama.  Kao odgovor na ovaj zahtjev Ministarstvo za kulturu je razvilo jedan poseban koncept u vidu fondacije koju je nazvala „Sunijsko školsko vijeće“. Nakon niza pregovora i usaglašavanja tačaka statuta premijer vlade Baden-Württemberga Winfried Kretschman[5] je zatražio da se islamske zajednice izjasne u vezi davanja podrške ovom projektu. Uslijedila su savjetovanja islamskih zajednica sa svojim centralama kako na regionalnom tako i na saveznom nivou. Dvije islamske zajednice DITIB i IGBW su se izjasnile da ne prihvataju saradnju u navedenom projektu, jer je shodno njihovom mišljenju način rada fondacije protiustavan i zadire u pravo na samoodlučivanje kao i da predstavlja miješanje države u unutarnja vjerska pitanja. Ostale dvije zajednice VIKZ i IGBD uz uvažavanje mišljenja DITIB-a i IGBW-a su se izjasnile da prihvataju saradnju u navedenom projektu izrazivši svoju žalost zbog njihovog odstupanja iz projekta. Aktivnosti na formiranju fondacije su nastavljane sa pomenute dvije organizacije i već od septembra 2019. godine sa početkom nove školske godine će započeti sa radom.

Na zasjedanju Ministarskog vijeća 16. jula 2019. donešena je odluka da islamska vjeronauka sunijskog karaktera, (koja je do avgusta 2019. funkcionisala kao model projekat) se nastavlja i da se od 1. avgusta osniva fondacija javnog prava koja će upravljati procesom islamske vjeronauke.

Premijer vlade Baden-Württemberg gospodin Kretschmann je tim povodom izjavio: “Sa fondacijom “Sunijsko školsko vijeće”, islamsko religiozno obrazovanje sunijskog karaktera u Baden-Württembergu postavljeno je na zdravu i pravno sigurnu osnovu i dobija čvrste organizacione okvire. Mi idemo novim putem koji je do sada jedinstven u Njemačkoj. Religijsko obrazovanje omogućava učenicima da se pridržavaju vjerskog kodeksa u skladu sa svojom konfesijom. Ono doprinosi toleranciji i prihvatanju različitosti u školi i na taj način doprinosi vjerskom i kulturnom razumijevanju i socijalnoj koheziji.”

Ministar za kulturu dr. Susanne Eisenmann je izjavila: “Za nas, ovaj put je važan signal na nekoliko načina, prije svega ovim se signalizira da građani muslimani sa svojom vjerom pripadaju ovom društvu kao što i islamska vjeronauka pripada školi a ne džamijama u pozadini dvorišta. Islamska vjeronauka je velik uspjeh i nailazi na dobar prijem kod učenika, roditelja i škole. S tog razloga je za nas kao vladu bitno da ovoj ponudi pružimo održiv okvir koji uzima u obzir visoke zahtjeve njemačkog Ustava. Islamska vjeronauka mora ispunjavati obrazovne standarde kao i da se izobrazba muslimanskih vjerskih učitelja sprovodi na našim univerzitetima koji moraju biti znanstveno i pedagoški osposobljeni, a sve ovo navedeno mora počivati na temeljima slobodnog demokratskog Osnovnog reda. Sa fondacijom kao nosiocem vjeronauke, Baden-Württemberg je primjer za cijelu Njemačku.”

Kretschmann je naveo da će sa VIKZ i IGBD sklopiti ugovor, koji uključuje i statut Fondacije. Ugovor će da važi sve do 2025. godine. Takođe je istakao da se ovim modelom postiže dobra i stabilna ravnoteža tj.  državno utemeljena fondacija sa statusom javnog prava, a sa druge strane se postiže ustavno neophodna religijska neutralnost, čime će sunijske islamske organizacije biti uključene u ovaj proces. Sve do 2025. godine muslimani neće moći preuzeti nadležnost nad vjeronaukom, dok se ugovor na završi, ili neka od zajednica dobije status javno-pravnog tijela, što je trenutno usljed loših političkih veza između Turske i Njemačke za muslimane samo jedan imaginarni pojam.

Gospođa Eisenmann je istakla da “Sa osnivanjem fondacije, mi stvaramo instituciju koja će biti odgovorna za islamsko religijsko obrazovanje za sve vrste škola, uključujući i obrazovanje vjerskih učitelja. Centralno je da su odgovornosti za konfesionalna pitanja u školama i na univerzitetima objedinjeni“. Fondacija će biti odgovorna za pedagoške islamske fakultete od samog početka, a nakon prelaznog perioda od jedne godine od prvog avgusta 2020. godine, Sunijsko školsko vijeće će biti nadležno i za Centar za islamsku teologiju na Univerzitetu u Tübingenu.

Fondaciju će da sačinjava upravni odbor i arbitražna komisija. Zadaci odbora su da nadzire rad fondacije, donosi odluke, izrađuje obrazovne planova, donosi odluke o nastavnom materijalu i vjerskim udžbenicima kao i odluku o tzv. Idžazi (dozvoli za izvođenje islamske vjeronauke). Odbor se sastoji od pet osoba i njihov mandat je tri godine.

U upravni odbor ulaze po jedan predstavnik ispred islamskih zajednica, kao i tri neovisna člana koji bivaju predloženi od strane Ministarstva i uz saglasnost islamskih zajednica izabrani. Arbitražnu komisiju sačinjavaju tri renomirana islamska teologa koje takođe Ministarstvo predlaže, a islamske zajednice odabiru. Arbitražna komisija ima zadatak, ako je potrebno da ispita odluku Odbora u teološkim i pravnim pitanjima ili da je vrati na ponovno usaglašavanje.

Upravni odbor sačinjavaju sljedeće osobe:

1. Bilal Hodžić – IGBD
2. Seyfi Ögutlü – VIKZ
3. Emina Čorbo Mešić
4. dr. Zekerija Sejdini
5. Akin Aslan

Arbitražnu komisiju sačinjavaju:

1. dr. Bülent Ucar
2. dr. Osman Isfen
3. dr. Tarek Badawia

 „Sa fondacijom – kako kaže Eisenmann – mi razvijamo prethodni model projekta i stvaramo perspektivu za budućnost religijskog obrazovanja kako bismo dodatno proširili ovu važnu ponudu. Takođe šaljemo jasan signal u vezi nastavka islamske vjeronauke za učenike i nastavnike, ali takođe štitimo one koji već rade kao nastavnici ili su započeli studije“.

Trenutno, oko 6.000 učenika u skoro 90 škola pohađa islamsku vjeronauku kao redovan predmet (oko četiri posto). Obuka nastavnika se odvija na pedagoškim fakultetima u Freiburgu, Karlsruheu, Ludwigsburgu i Weingartenu, kao i na Univerzitetu u Tübingenu.

 Mr. Bilal Hodžić

——

[1] Diyanet İşleri Türk İslam Birliği (DITIB), Turska islamska unija za religijska pitanja okuplja turske lokalne islamske zajednice koje potpadaju pod upravu državne institucije za upravljanje vjerskim poslovima u Turskoj (DIYANET) i prihvataju njen autoritet. DITIB kao krovna organizacija propagira sunijski pravac islama a u pravnom smislu se oslanja na hanefijsku pravnu školu. Pored toga nastoji da očuva turski jezik kao i da osigura da se službeno tursko-sunitsko razumijevanje islama primjenjuje i u kontekstu imigracije. Broji preko 960 zajednica (džamija) čime predstavlja najbrojniju islamsku zajednicu u Njemačkoj.

[2] Islamische Gemeinschaft Baden-Württemberg  (IGBW), Islamska zajednica Baden-Württemberg je vjerska zajednica muslimana u Baden-Württembergu. koja sa preko 100 džamijskih zajednica predstavlja najveću multietničku krovnu organizacija u saveznoj državi Baden Württemberg. U ovu zajednicu su uključeni muslimani iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Turske, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

[3] Der Verband der Islamischen Kulturzentren  (VIKZ), Savez islamskih kulturnih centara  predstavlja treću po veličini tursko-islamsku organizaciju u Njemačkoj sa preko 300 zajednica i upravlja ne samo džamijama, već i mnogim studentskim domovima kao i vikend školama. Cilj udruženja je pružanje usluga muslimanima u Njemačkoj na vjerskom, društvenom i socijalnom planu. Njihov nastanak se povezuje sa Sulejman Hilmi Tunahanom zbog čega ih neki nazivaju Sulejmandžije.

[4] Islamische Gemeinschaft der Bosniaken in Deutschland (IGBD), Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj  je krovna organizacija bosanskih Muslimana sa sjedištem u Wiesbadenu u pokrajini Hessen. IGBD broji 78. džemata koji djeluju u pet saveznih pokrajina Bayern, Baden – Württemberg, Hessen, Nordrhein – Westfalen i Nord. IGBD je članica u Islamskom vijeću za Saveznu Republiku Njemačku (IR), kao i Centralnom vijeću muslimana u Njemačkoj (ZDM), u kojem ima samo posmatračku ulogu.

[5] Winfried Kretschmann je njemački političar i član partije 90/Zeleni. Od 12. maja 2011. godine, deveti je premijer Baden-Württemberga i kao takav prvi iz reda partije Zeleni koji je postao premijer jedne njemačke savezne države (pokrajine).

Uvođenje islamske vjeronauke u njemačke državne škole ima dug historijat. Prvi počeci se vežu za 80-te godine prošlog stoljeća kada je vjeronauka održavana u određenim pokrajinama u sklopu dopunske nastave na turskom jeziku. Sve češći zahtjevi muslimana da se vjeronauka uvede u škole kao redovan predmet su doprinijele pokretanju eksperimentalnih modela sa ograničenim vremenom trajanja. Od 2006. godine je i na pokrajini Baden-Württemberg pokrenut pilot projekat koji je trebao da se okonča u 2010. godini, međutim, pošto se nije moglo doći do adekvatnog rješenja, ovaj projekat je produžen na četiri godine, a nakon toga na još četiri što ukazuje na kompleksnost pomenute tematike. U ovom projektu islamske zajednice su imale savjetodavnu funkciju. U 2018. godini kada je isticao dvaneastogodišnji eksperimentalni model vjeronauka je trebala prijeći u nadležnost islamskih zajednica, međutim, Ministarstvo za kulturu je donijelo odluku da islamske zajednice u strukturalnom i organizacionom smislu još ne ispunjavaju uvjete za preuzimanje nadležnosti nad vjeronaukom. Islamske zajednice Turska islamska unija za vjerska pitanja (DITIB),[1] Islamska zajednica Baden-Württemberg (IGBW),[2] Savez islamskih kulturnih centara (VIKZ)[3] i Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD)[4] koje sačinjavaju savjetodavno vijeće su zahtjevale da se vjeronauka ne vodi kao pilot projekat nego da se uvede kao redovan predmet na državnim školama.  Kao odgovor na ovaj zahtjev Ministarstvo za kulturu je razvilo jedan poseban koncept u vidu fondacije koju je nazvala „Sunijsko školsko vijeće“. Nakon niza pregovora i usaglašavanja tačaka statuta premijer vlade Baden-Württemberga Winfried Kretschman[5] je zatražio da se islamske zajednice izjasne u vezi davanja podrške ovom projektu. Uslijedila su savjetovanja islamskih zajednica sa svojim centralama kako na regionalnom tako i na saveznom nivou. Dvije islamske zajednice DITIB i IGBW su se izjasnile da ne prihvataju saradnju u navedenom projektu, jer je shodno njihovom mišljenju način rada fondacije protiustavan i zadire u pravo na samoodlučivanje kao i da predstavlja miješanje države u unutarnja vjerska pitanja. Ostale dvije zajednice VIKZ i IGBD uz uvažavanje mišljenja DITIB-a i IGBW-a su se izjasnile da prihvataju saradnju u navedenom projektu izrazivši svoju žalost zbog njihovog odstupanja iz projekta. Aktivnosti na formiranju fondacije su nastavljane sa pomenute dvije organizacije i već od septembra 2019. godine sa početkom nove školske godine će započeti sa radom.

Na zasjedanju Ministarskog vijeća 16. jula 2019. donešena je odluka da islamska vjeronauka sunijskog karaktera, (koja je do avgusta 2019. funkcionisala kao model projekat) se nastavlja i da se od 1. avgusta osniva fondacija javnog prava koja će upravljati procesom islamske vjeronauke.

Premijer vlade Baden-Württemberg gospodin Kretschmann je tim povodom izjavio: “Sa fondacijom “Sunijsko školsko vijeće”, islamsko religiozno obrazovanje sunijskog karaktera u Baden-Württembergu postavljeno je na zdravu i pravno sigurnu osnovu i dobija čvrste organizacione okvire. Mi idemo novim putem koji je do sada jedinstven u Njemačkoj. Religijsko obrazovanje omogućava učenicima da se pridržavaju vjerskog kodeksa u skladu sa svojom konfesijom. Ono doprinosi toleranciji i prihvatanju različitosti u školi i na taj način doprinosi vjerskom i kulturnom razumijevanju i socijalnoj koheziji.”

Ministar za kulturu dr. Susanne Eisenmann je izjavila: “Za nas, ovaj put je važan signal na nekoliko načina, prije svega ovim se signalizira da građani muslimani sa svojom vjerom pripadaju ovom društvu kao što i islamska vjeronauka pripada školi a ne džamijama u pozadini dvorišta. Islamska vjeronauka je velik uspjeh i nailazi na dobar prijem kod učenika, roditelja i škole. S tog razloga je za nas kao vladu bitno da ovoj ponudi pružimo održiv okvir koji uzima u obzir visoke zahtjeve njemačkog Ustava. Islamska vjeronauka mora ispunjavati obrazovne standarde kao i da se izobrazba muslimanskih vjerskih učitelja sprovodi na našim univerzitetima koji moraju biti znanstveno i pedagoški osposobljeni, a sve ovo navedeno mora počivati na temeljima slobodnog demokratskog Osnovnog reda. Sa fondacijom kao nosiocem vjeronauke, Baden-Württemberg je primjer za cijelu Njemačku.”

Kretschmann je naveo da će sa VIKZ i IGBD sklopiti ugovor, koji uključuje i statut Fondacije. Ugovor će da važi sve do 2025. godine. Takođe je istakao da se ovim modelom postiže dobra i stabilna ravnoteža tj.  državno utemeljena fondacija sa statusom javnog prava, a sa druge strane se postiže ustavno neophodna religijska neutralnost, čime će sunijske islamske organizacije biti uključene u ovaj proces. Sve do 2025. godine muslimani neće moći preuzeti nadležnost nad vjeronaukom, dok se ugovor na završi, ili neka od zajednica dobije status javno-pravnog tijela, što je trenutno usljed loših političkih veza između Turske i Njemačke za muslimane samo jedan imaginarni pojam.

Gospođa Eisenmann je istakla da “Sa osnivanjem fondacije, mi stvaramo instituciju koja će biti odgovorna za islamsko religijsko obrazovanje za sve vrste škola, uključujući i obrazovanje vjerskih učitelja. Centralno je da su odgovornosti za konfesionalna pitanja u školama i na univerzitetima objedinjeni“. Fondacija će biti odgovorna za pedagoške islamske fakultete od samog početka, a nakon prelaznog perioda od jedne godine od prvog avgusta 2020. godine, Sunijsko školsko vijeće će biti nadležno i za Centar za islamsku teologiju na Univerzitetu u Tübingenu.

Fondaciju će da sačinjava upravni odbor i arbitražna komisija. Zadaci odbora su da nadzire rad fondacije, donosi odluke, izrađuje obrazovne planova, donosi odluke o nastavnom materijalu i vjerskim udžbenicima kao i odluku o tzv. Idžazi (dozvoli za izvođenje islamske vjeronauke). Odbor se sastoji od pet osoba i njihov mandat je tri godine.

U upravni odbor ulaze po jedan predstavnik ispred islamskih zajednica, kao i tri neovisna člana koji bivaju predloženi od strane Ministarstva i uz saglasnost islamskih zajednica izabrani. Arbitražnu komisiju sačinjavaju tri renomirana islamska teologa koje takođe Ministarstvo predlaže, a islamske zajednice odabiru. Arbitražna komisija ima zadatak, ako je potrebno da ispita odluku Odbora u teološkim i pravnim pitanjima ili da je vrati na ponovno usaglašavanje.

Upravni odbor sačinjavaju sljedeće osobe:

1. Bilal Hodžić – IGBD
2. Seyfi Ögutlü – VIKZ
3. Emina Čorbo Mešić
4. dr. Zekerija Sejdini
5. Akin Aslan

Arbitražnu komisiju sačinjavaju:

1. dr. Bülent Ucar
2. dr. Osman Isfen
3. dr. Tarek Badawia

 „Sa fondacijom – kako kaže Eisenmann – mi razvijamo prethodni model projekta i stvaramo perspektivu za budućnost religijskog obrazovanja kako bismo dodatno proširili ovu važnu ponudu. Takođe šaljemo jasan signal u vezi nastavka islamske vjeronauke za učenike i nastavnike, ali takođe štitimo one koji već rade kao nastavnici ili su započeli studije“.

Trenutno, oko 6.000 učenika u skoro 90 škola pohađa islamsku vjeronauku kao redovan predmet (oko četiri posto). Obuka nastavnika se odvija na pedagoškim fakultetima u Freiburgu, Karlsruheu, Ludwigsburgu i Weingartenu, kao i na Univerzitetu u Tübingenu.

 Mr. Bilal Hodžić

——

[1] Diyanet İşleri Türk İslam Birliği (DITIB), Turska islamska unija za religijska pitanja okuplja turske lokalne islamske zajednice koje potpadaju pod upravu državne institucije za upravljanje vjerskim poslovima u Turskoj (DIYANET) i prihvataju njen autoritet. DITIB kao krovna organizacija propagira sunijski pravac islama a u pravnom smislu se oslanja na hanefijsku pravnu školu. Pored toga nastoji da očuva turski jezik kao i da osigura da se službeno tursko-sunitsko razumijevanje islama primjenjuje i u kontekstu imigracije. Broji preko 960 zajednica (džamija) čime predstavlja najbrojniju islamsku zajednicu u Njemačkoj.

[2] Islamische Gemeinschaft Baden-Württemberg  (IGBW), Islamska zajednica Baden-Württemberg je vjerska zajednica muslimana u Baden-Württembergu. koja sa preko 100 džamijskih zajednica predstavlja najveću multietničku krovnu organizacija u saveznoj državi Baden Württemberg. U ovu zajednicu su uključeni muslimani iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Turske, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

[3] Der Verband der Islamischen Kulturzentren  (VIKZ), Savez islamskih kulturnih centara  predstavlja treću po veličini tursko-islamsku organizaciju u Njemačkoj sa preko 300 zajednica i upravlja ne samo džamijama, već i mnogim studentskim domovima kao i vikend školama. Cilj udruženja je pružanje usluga muslimanima u Njemačkoj na vjerskom, društvenom i socijalnom planu. Njihov nastanak se povezuje sa Sulejman Hilmi Tunahanom zbog čega ih neki nazivaju Sulejmandžije.

[4] Islamische Gemeinschaft der Bosniaken in Deutschland (IGBD), Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj  je krovna organizacija bosanskih Muslimana sa sjedištem u Wiesbadenu u pokrajini Hessen. IGBD broji 78. džemata koji djeluju u pet saveznih pokrajina Bayern, Baden – Württemberg, Hessen, Nordrhein – Westfalen i Nord. IGBD je članica u Islamskom vijeću za Saveznu Republiku Njemačku (IR), kao i Centralnom vijeću muslimana u Njemačkoj (ZDM), u kojem ima samo posmatračku ulogu.

[5] Winfried Kretschmann je njemački političar i član partije 90/Zeleni. Od 12. maja 2011. godine, deveti je premijer Baden-Württemberga i kao takav prvi iz reda partije Zeleni koji je postao premijer jedne njemačke savezne države (pokrajine).