Europski muslimani okreću glave ka Sarajevu (piše: M. Kovač)

Europa je naš zajednički kontinent kojem svi pripadamo i o kojem svi zajednički želimo brinuti.

Zasigurno je danas gorući problem Europe kako riješiti sve veći broj imigranata, a u zadnje vrijeme zbog sukoba u Siriji i Iraku i izbjeglica koji u zemljama zapadne Evrope traže utočište od rata, nasilja i progona. Vatikan se opravdano brine za progon kršćanskih zajednica na Bliskom Istoku i to je sasvim razumljivo, ali je daleko veći broj muslimanskih izbjeglica koje nakon što su im njihove domovine uništene u sukobima žele azil i ostanak u zemljama koje su im pružile utočište.

Johannes Hahn i Husein ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH (ajbalkans)

Johannes Hahn i Husein ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH (ajbalkans)

 

To je pored ekonomskog i kulturološki problem koji dodatno opterećuje zemlje Europe, jer s novom populacijom dolaze i novi problemi. Do sada je ta priča uglavnom tretirana kao integracijsko pitanje, no uz rast desničarskih pokreta i političkih stranaka, ovo sve više dotiče pitanje europskoga identiteta. Šta je on uopće i da li je i u kojoj mjeri ugrožen.

Na primjeru nedavno održanih izbora u Sjedinjenim Državama i (ne)očekivane pobjede Donalda Trumpa, svako je se mogao uvjeriti koliko su ova pitanja bitna. S druge strane, nakon Brexita u Velikoj Britaniji i Trumpa u Americi, za očekivati je daljnji rast desnih snaga, a time i krize Europske unije. Da li će se ova supranacionalna zajednica uopće moći održati i u kojem obliku u navali desničara i anti-Integracionista koji na nacionalnim nivoima evropskih država sve više dobijaju na snazi.

Evropski muslimani

Imigranti i izbjeglice u Europi su dominantno muslimani, te stoga i debata o tome kakav islam sekularna društva Europe mogu podnijeti i tolerirati. Koji je to inkluzivni model kojeg bi europske države mogle slijediti i osigurati mir i sklad u svojim društvima. Posebno je ovo aktualno u situaciji kada islam u europskom miljeu tumače razni ideološki propagatori na način koji jednostavno ne može podnijeti europsko tlo.

Ono što je svima u Europi jasno jeste potreba za islamom koji je autentično razvijena teorija i praksa u okvirima europskih društava i zajednica. Tih muslimana svakako ima i oni stoljećima ustvari žive islam u Europi. Imaju svoje institucije i tradiciju. Svakako je tu prednost Bosne i Sarajeva koji u ovom pogledu imaju šta ponuditi Europi.

Ova priča nije nova. Nju već godinama promovira Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, a da li je njena vidljivost dovoljna pokazat će se u narednim godinama, jer Europa treba, a muslimani ponajviše trebaju europsko muslimansko rješenje kako bi se očuvala priroda EU kao zajednice u kojoj se poštuju vrijednosti i opredijeljena svih njenih različitosti.

U ovom kontekstu važne su poruke koje je u susretu sa najvišim zvaničnicima EU u Briselu ovih dana (14. i 15. novembra) izrekao Reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.  “Mi smo došli da se predstavimo i kažemo nešto o Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Bosanski muslimani su prije 130 godina prošli taj proces institucionalnog islama kada je Austro-Ugarska monarhija zajedno sa bh muslimanima oformila ono što se zove Islamska zajednica… Mnoge balkanske zemlje su prihvatile iskustvo bosanskih muslimana u smislu organizacije: Slovenija, Hrvatska, Srbija, Kosovo, Makedonija, itd., Mislim da Europa treba Sarajevo, zbog europskih muslimana. Sarajevo je centar gdje europski muslimani okreću glave i smatram da imamo šta ponuditi Evropi,” kazao je reis Kavazović u Briselu.

Ovaj pristup potreban je i Evropi i muslimanima, jer Europska unija kao ideja i okvir za suradnju i sigurnost ne može opstati u navali onih koji nude isključivost, nesigurnost i mržnju. A to ovdje vrijedi za sve desničare i one u Evropi, ali i one muslimane koji ne razumiju vrijeme i mjesto gdje se nalaze.

Izvorni bosanski proizvod

Ovaj izvorni bosanski “proizvod” je aset Bosne i Hercegovine koji može biti itekako važan na njenom putu ka NATO i EU integracijama. Posebno je to važno u kontekstu sigurnosti šire regije Balkana koja će neminovno biti glavna arena geopolitičkih preslojavanja u budućnosti.

“Mi nemamo neki poseban savjet nikome dati – ali bismo voljeli da upoznate Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i da vidite da li naše iskustvo može pomoći u EU. Austrija, Slovenija, Hrvatska, kao dio naše Zajednice su već u EU i mi ćemo rado podijeliti s vama iskustvo organiziranja islama u tim zemljama koje baštine Bošnjaci. Nadamo se da ćemo imati dobru saradnju. Da za pitanje muslimana u Europi nađemo jedno europsko rješenje koje bi bilo dobro za sve nas,” poručio je u Briselu Reis Kavazović dodavši kako je Europa naš zajednički kontinent kojemu svi pripadamo i o kojemu svi zajednički želimo brinuti.

Europa ima stoljetnu tradiciju susreta sa islamom. Ona nije uvijek bila ugodna, kao što uostalom ni unutarnji europski susreti nisu bili uvijek sretni. Stoga je njeno buduće susretanje sa islamom i muslimanima nužno da bude na domaćem tlu i uz svekoliko učešće domaćih autohtonih muslimana. Tek tada će mnoge stvari u vezi islama i muslimana u Europi biti jasnije svima.

Preuzeto sa balkans.aljazeera.net, piše: Mirnes Kovač

Održana sjednica Mešihata

Wiesbaden, 16.11.2016. – Dana 15.11.2016. godine (utorak) u prostorijama džemata IKC Stuttgart održana je 33. po redu sjednica Mešihata IZBNj. Na sastanku se, između ostalog, analiziralo proteklo zasjedanje Sabora, te su razmotrena tehnička pitanja vezano za nastavak izbornog procesa.

  • Mešihat je izrazio zadovoljstvo načinom na koji je Sabor protekao

Pitanje koje se također tretiralo jeste implementacija džematskog statuta. Mešihat je po ovom pitanju formirao stručnu grupu koja će, po potrebi, pružiti podršku džematima IZBNj pri implementiranju istog.

A.H.

Muftija IZBNJ na sastanku kod Reisu-l-uleme IZ u BiH

U srijedu, 19.10.2016, muftija  IZBNJ Pašo ef. Fetić imao je sastank kod Reisu-l-uleme IZ u BiH mr. Huseina ef. Kavazovića u Sarajevu. Sastanku su prisustvovali direktor  Uprave za Vanjske poslove i dijasporu Razim Čolić i šef Odjela za dijasporu Mensur ef. Pašalić.

sa-reisom-3

Na sastanku je razgovarano o aktivnostima  koje provodi  IZBNJ  i  pripremama za narednu sjednicu Sabora IZBNJ. Muftija je upoznao Reisu-l-ulemu sa društveno političkim prilikama u SR Njemačkoj po pitanju Islama i muslimana,  u kontekstu konferencije koju organizuje Fondacija  Konrad Adenauer u Sarajevu. Reisu-l-ulema je iznio svoje stavove i prijedloge po pitanju izrade i usvajanja pravilnika o srednjem nivo organizacije IZ u BiH, a koji propisuje i način organizovanja IZ-e u dijaspori. Upoznao je muftiju da će visoka delegacija Rijaseta IZ u BiH prisustvovati predstojećoj sjednici Sabora  IZBNj  i dati smjernice za nastavak  daljnjih aktivnosti.

A.H.

Da li Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj priznaje Ustav SR Njemačke?

„Katalog pitanja“ koji je postavio jedan čitalac našem džematu u lokalnoj dnevnoj štampi u gradu Hanau u Njemačkoj je vrlo interesantan i indikativan. Naime, čitalac reagira na informaciju da je gradonačelnik grada Hanau podržao izgradnju islamskog kulturnog centra Bošnjaka u tom gradu.

ustav

Ako uzmemo u obzir naše društveno okruženje u Njemačkoj, medijsko izvještavanje („only bad news are good news“), kao i djelovanje tzv. „islamskih“ ekstremističkih grupacija i politički odjek izbjegličke krize, reakcija ovog čovjeka odslikava samo ono što jedan dio naših sugrađana misli. Značajan dio naših sugrađana ima velike rezerve kada su u pitanju islam i muslimani. Uspjeh desničarske stranke AfD na proteklim izborima u nekoliko saveznih država svjedoči o tome. Strahovi i predrasude bivaju kanalizirani i dolaze do izražaja na različite načine. Prema najnovijim, zvaničnim, statistikama napadi na „strance“ (Straftaten mit fremdenfeindlichem Hintergrund) udvostručeni su u odnosu na proteklu godinu. Gotovo svakodnevno se bilježe napadi na izbjeglice, izbjegličke centre i džamije. Ali i na građane muslimane i muslimanke koji su u javnom prostoru prepoznatljivi kao takvi.

Pitanja našeg društvenog okruženja možemo ignorisati tvrdeći kako smo uzorni građani. No, to se pokazuje kao pogrješan pristup u vrijeme kada se islam želi prikazati kao nekompatibilan sa evropskim vrijednostima. Tim što više, jer se ovdje radi o pitanjima sa kojima bivaju konfrontirani i najodgovorniji predstavnici islamskih zajednica kada komuniciraju sa vladinim i nevladinim institucijama, te političkim i stranačkim nosiocima odgovornosti na svim nivoima u Njemačkoj. Sa istim ili sličnim pitanjima se susreću naši članovi i pripadnici na radnom mjestu, naša djeca u školskim klupama. Javno mnijenje u konačnici kreira politiku čije poslijedice na kraju snosimo svi. Posebno dolazeće generacije će osjetiti posljedice ovih društvenih kretanja.

Statut džemata kao iskaznica

Općepoznato je da su naši džemati organizirani kao udruženja građana. Zakonsku podlogu za djelovanje i rad naših džemata predstavlja statut udruženja koji definiše svrhe i ciljeve udruženja (Ziele und Zwecke des Vereins). U SR Njemačkoj kao pravno i normativno uređenoj državi, državne i javne institucije se oslanjaju na zvanična zakonska rješenja, dokumente i organe jedne institucije ili organizacije. Na osnovu toga, ili bolje reći na isti način, našim džematima kao udruženjima koja rade prema zakonu o udruženju građana prilaze i generacije koje su socijalizirane u Njemačkoj. U tom smislu, statut udruženja predstavlja svojevrsnu iskaznicu kojom se on „predstavlja“ svojim članovima a zatim državnim i drugim institucijama i organizacijama.

Sa razlogom je Sabor Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj 2015. godine usvojio tzv. Standardizirani džematski statut i obavezao džemate članice da isti implementiraju do kraja 2016. Na mnoga relevantna pitanja, pa i na navedena pitanja našeg sugrađanina, navedeni statut daje adekvatne odgovore.

Nadalje, ovim statutom dajemo u ruke budućim generacijama u našim džematima jednu vrstu „priručnika“ u kojem su opisani temelji, korijeni, organizaciona struktura i temeljna bit Islamske zajednice. Ovim statutom naši džemati daju do znanja da nisu samo lokalno udruženje sa prostorno ograničenim značajem i utjecajem, već da su dio jedne institucije koja ima višestoljetno iskustvo u Evropi.

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj djeluje na saveznom nivou (Bundesebene) i dio je svih relevantnih procesa kada je u pitanju institucionalizacija islama u SR Njemačkoj. Zatim, ona je istovremeno i dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Institucije koja stoljećima njeguje pluralistički suživot na tlu Evrope i koja posjeduje bogato iskustvo u organiziranju muslimana. Ove činjenice su od  posebnog značaja u trenutnom društvenu-političkom kontekstu, ne samo u Njemačkoj, već u cijeloj Evropskoj uniji.

Pitanja čitaoca – odgovori

  1. Da li priznajete Ustav SR Njemačke i Deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima iz 1948. g.?

Prema Standardiziranom statutu džemata, osnova za društveno-korisno djelovanje naših džemata su: Kur`an i Sunnet, Konvencija za zaštitu ljudskih prava, Ustav SR Njemačke, Ustavi saveznih država kao i zakonska regulativa SR Njemačke. Izričito se naglašava da se naši članovi i pripadnici zalažu za to da se svim ljudima omogući život koji im garantuje slobodni razvoj u osobnom, tjelesnom, vjerskom i kulturološkom smislu, te da naši džemati, članovi i pripadnici priznaju pluralističko i demokratsko društvo na temeljima slobodarsko-demokratskog poretka SR Njemačke (Freiheitlich-demokratische Grundordnung der Bundesrepublik Deutschland).

  1. Na koji način finansirate projekat izgradnje Vašeg islamskog kulturnog centra imajući u vidu da ste udruženje sa 150 članova?

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj se ne finansirana iz inostranstva. Naše aktivnosti finansiramo potpuno samostalno i autonomno kroz članarinu, dobrovoljne priloge te prihode iz drugih opće-korisnih akcija i aktivnosti. Te aktivnosti  su regulisane Članom 16. Standardiziranog statuta džemata. Ovo je vrlo važan momenat imajući u vidu javno problematiziranje finansiranja muslimanskih organizacija iz inostranstva.

  1. Ko čini odbor Vašeg džemata? Da li ima ženskih članova odbora?

Standardizirani statut reguliše Članom 11. da je shodno mogućnostima džemata potrebno izabrati predstavnika omladine (omladinska sekcija) i predstavnicu žena (ženska sekcija) u džematski odbor.

Javni diskurs u Njemačkoj posebno tretira ulogu žene u islamu, često navodeći njezin „ugroženi“ položaj. Nadalje se Islamska zajednica generalno ne može pohvaliti suštinskim i planskim aktivnostima za organiziranje omladine, djevojaka i žena. Navedena statutarna regulativa ali i akti viših organizacionih jedinica osiguravaju institucionalne pretpostavke za takvo djelovanje.

  1. Molim Vas da mi kažete ko je imam u Vašem džematu? Gdje je školovan, da li govori njemački jezik, da li će predavati na njemačkom jeziku, koliko dugo živi u Njemačkoj i da li će trajno ostati ovdje, ko ga plaća?

Pitanje imama koji djeluju u raznoraznim džematima ili kvazi džematima širom države veoma se intenzivno razmatra i ono je označeno kao pitanje od najvećeg značaja. Ministar unutrašnjih poslova SR Njemačke okarakterisao je činjenicu da u džematima u Njemačkoj djeluju mnogi „samoproglašeni šejhovi i imami“ kao jedan od najvećih problema i izazova.

Jedna od reakcija na tu pojavu je uspostavljanje Centara za islamsku teologiju koji će između ostalog vršiti izobrazbu imamskog kadra za potrebe muslimana (džemata) u Njemačkoj. Na isti način reagirala je i država Austrija, ideći još korak dalje kroz uvođenje restrikcija za dolazak imama iz inostranstva. U ovom kontekstu značajno je spomenuti da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nedavno potpisala sa nadležnim ministarstvom SR Austrije sporazum po kojem država Austrija zvanično priznaje diplome apsolvenata FIN-a u Sarajevu kao ravnopravne sa onima iz Austrije kada je u pitanju teološki/imamski kadar. Nadati se da će takvi ugovori biti potpisani i u Njemačkoj kada to bude potrebno.

Standardizirani statut po pitanju imama (preambula; Član 15.) daje do znanja da su nosioci vjerskog autoriteta unutar Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj imenovani putem dekreta reisu-l-uleme u Sarajevu, te da se dekret dodjeluje onim imamima, čija je teološka izobrazba i sposobnost vjerodostojna, ispitana i time priznata od strane Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ova regulativa predstavlja sigurno jednu od najznačajnijih stavki u statutu. Dekret se u ovom kontekstu može posmatrati i kao svojevrsni „certifikat“.

Nadalje, važno je istaći da džemati IZBNj finansiraju svoje uposlenike (imame) iz vlastitih sredstava što proizlazi iz Člana 16. Pitanje službenih jezika u džematu reguliše Član 22., po kojem su službenici jezici njemački i bosanski. Očuvanje i njegovanje bosanskog jezika svakako predstavlja temeljnu (i vjersku) obavezu naših džemata o čemu iscrpno govori „Deklaracija o bosanskom jeziku“ koju je donio Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak to ne oslobađa Islamsku zajednicu odgovornosti da pojačano povede računa o sposobnosti svojih uposlenika da kvalitetno komuniciraju na njemačkom jeziku, jer su oni reprezentanti Zajednice na ovom prostoru.

  1. Da li ću ja kao njemački kršćanin imati mogućnost da skupa sa svojom suprugom slušam predavanje Vašeg imama u Vašim molitvenim prostorijama i da li ću biti u mogućnosti da ga razumijem?

Društveno-politička situacija u zapadnim društvima nas i naše džemate postavlja pred velike izazove sa kojima se džemati u domovini skoro i ne susreću. Javni diskurs po pitanju islama i muslimana od nas traži aktivnije uključivanje u dijalog sa našim okruženjem. Jedan populariziran način stupanja u dijalog je „Tag der offenen Moschee“ (Dan otvorenih vrata u džamiji) koji se tradicionalno sprovodi u džematima širom Njemačke svakog 3. oktobra na Dan državnosti (Tag der Deutschen Einheit). Politički zvaničnici rado prihvataju pozive da prisustvuju tim događajima kako bi se bolje upoznali sa problemima i potrebama sugrađana muslimana, ali i široj javnosti ukazali na društvenokorisnu aktivnost muslimanskih zajednica.

Standardizirani džematski vrlo kvalitetno definiše ciljeve i svrhe udruženja. Navedenim ciljevima našem okruženju dajemo do znanja na kojim poljima i na koji način želimo da djelujemo i šta je po tom pitanju za naše džemate od posebnog značaja. Značajnu stavku pri tome predstavlja i cilj uspostavljanja dijaloga sa organizacijama i pripadnicima drugih konfesija i svjetonazora.

  1. Da li Vaš džemat u prvom planu sprovodi aktivnosti na polju islamskog i kulturološkog identiteta vaših džematlija ili su predviđene i aktivnosti po pitanju pospješivanja integracije u naše društvo, posebno kada su u pitanju mlade osobe? Da li se u Vašem džematu nalazi „Škola Kurana“?

Standardizirani statut u preambuli naznačava da naši pripadnici i članovi u praktikovanju svoje vjere slijede hanefijski mezheb i Islamsku tradiciju Bošnjaka. Muslimani Bošnjaci raspolažu posebnim iskustvom kada je u pitanju praktikovanje vjere u jednom dominantno kršćanskom ambijentu i pluralističkom državnom uređenju. Islamska tradicija Bošnjaka i organiziranje muslimana kroz Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini u tom smislu predstavlja posebnu „osobinu“ koja nas na određen način preporučuje i stavlja u povlašten položaj. Na ovo je vrlo važno ukazivati u kontaktu i komunikaciji sa trećima kada god isposlujemo priliku ili nam se ona ukaže.

Nadalje statut Članom 2.4. kao svrhu navodi unaprjeđivanje znanja i nauke, posebno u oblasti islamskog učenja, ali i u pogledu na kulturu, tradiciju i bosanski jezik, kao i u pogledu uspješne integracije. Članom 2.6. je regulisano da džemat sebi postavlja za cilj da kod djece i omladine probudi samoinicijativu i interes, pospješuje njihov vjerski život kao i da jača njihovu odgovornost prema društvu, čovjeku i prirodi. Ovim se daje do znanja da kroz naše aktivnosti želimo dati doprinos široj društvenoj zajednici.

76 džemata

Članstvo islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj trenutno čini 76 džemata. Temelje našim džematima su postavili iseljenici prve generacije i angažirani imami u veoma teškim okolnostima. U tim vremenima je bio prioritet iznaći način organiziranja i pokrenuti džemat. Statut i njegov sadržaj su bili tek onoliko važni da se registruje udruženje i omogući organiziranje vjerskih aktivnosti u unajmljenim prostorijama. U to vrijeme službena Njemačka nije vodila veliku brigu o muslimanima, njihovim potrebama i njihovom načinu organiziranja.

Otuda imamo sadašnje stanje da po pitanju džematskih statuta vlada veliko šarenilo. To naročito i slikovito dolazi do izražaja u nazivima džemata i njihovom vizuelnom nastupu (logo). Nadalje se radi u većini slučajeva o statutima koji često budu uzrok i izvor problema unutar džemata, koji ne zadovoljavaju društvene i džematske potrebe sadašnjice i osnovne ovdašnje pravne elemente religijske zajednice. U pravnom i institucionalno-organizacijskom smislu Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj stoga još predstavlja hlabavi savez bošnjačkih džemata u Njemačkoj. Na ovom polju su vidljivi napreci, jer je jedan dobar broj džemata završio ili pokrenuo proceduru promjene statuta i očekujemo pozitivan rezultat do kraja 2016. g. do kada džemati imaju vremena da prilagode svoje džematske statute. Iz normativnih akata u većini slučajeva do sada nije proizlazila institucionalna povezanost u kojoj se ostvaruju prava i ispunjavaju obaveze. To se ovim novim statutom mijenja. Praksa pojedinih džemata o izjašnjavanju o poštivanju zajednice bez jasnih deklarativno-pravnih elemenata u konačnici ne može imati pravnu snagu, zato je važno da se i pravno riješe nedoumice oko njihovog članstva. Na taj način ćemo izbjeći pokušaje manipulacije o džematskom članstvu u Krovnoj organizaciji i zaštiti naše članove od pokušaja zloupotrebe. Na drugoj strani džemati dobijaju jednu pravnu i institucionalnu sigurnost da njihov rad ima svoje utemeljenje i zaštitu u instituciji.

Ako posmatramo Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj kao jednu kuću, jedan mesdžid, onda je naše džemate predstavljalo 76 serdžada koje su prostrijete u tom mesdžidu. Serdžade su pri tome bile različitih boja, materijala, dimenzija, debljine, te različitog kvaliteta. Kao i statuti džemata. Činjenica da su sve serdžade okrenute prema Kibli i da manje – više služe svojoj svrsi, ne umanjuje utisak da se radi o neuređenom prostoru. Treća lica (njemačke institucije) posmatrajući takav prostor smatrat će ga improviziranim i manje ozbiljnim. Sa takvim unutarnjim organizacijskim uređenjem Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj nije više mogla odgovoriti potrebama vremena i prostora kao i izazovima sa kojima se već sada kao dijasporalna zajednica suočava. Napori Mešihata i Sabora koji su uloženi po ovom pitanju su krajnja linija u očuvanju identiteta institucije IZ i stečene imovine za nadolazeće generacije Bošnjaka u Njemačkoj.

Standardizirani džematski statut – Pretpostavka za budućnost

U našim džematima je „smjena generacija“ već otpočela. Ukoliko to ignorišemo, vrlo brzo se možemo naći u problematičnom položaju. Članstvo naših džemata će u narednom periodu dominantno činiti druga i treća generacija iseljenika. Nužno je sada osigurati stečeno i usmjeriti stvari za budućnost. Svrha Standardiziranog džematskog statuta je da postavi institucionalne okvire, zaštitne mehanizme za djelovanje naših džemata, te da osigura pretpostavke za institucionalni napredak naše Zajednice na ovim prostorima.

Standardizirani džematski statut:

  • osigurava povezanost sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini,
  • ukazuje na korijene muslimana Bošnjaka,
  • ukazuje na bogatu tradiciju organiziranja muslimana u Evropi,
  • predstavlja „priručnik“ za nove generacije u našim džematima,
  • osigurava institucionalni sustav organizacije (IZBNj),
  • daje odgovore na sva relevantna pitanja organiziranja jednog džemata,
  • uspostavlja institucionalnost i institucionalne mehanizme,
  • predviđa zaštitne mehanizame po pitanju vakufske imovine,
  • predviđa zaštitne mehanizme & institucionalnu uvezanost uposlenika IZ,
  • osigurava zaštitne mehanizme protiv raslojavanja zajednice,
  • potvrđuje IZBNj kao religijsku zajednicu (Religionsgemeinschaft),
  • predstavlja uslov za sticanje kvalitetnijeg pravnog statusa u Njemačkoj,
  • unaprijeđuje položaj i prava naših članova i pripadnika,
  • uređuje sveukupnu sliku Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj kao organizacije,
  • daje adekvatne odgovore na aktuelna pitanja kao i identitetska pitanja u budućnosti.

Napisao: Edin Atlagić

Tekst je objavljen u posljednjem izdanju Islamskih informativnih novina Preporod. Možete ga preuzeti ovdje.

IZ BiH za institucionaliziranje odnosa Njemačke i muslimanskih zajednica (VIDEO)

Izlaganjem na međunarodnoj konferenciji o temi “Religija i politika: Uloga Islamske zajednice u BiH u institucionalizaciji islama u Njemačkoj”, održanoj u ponedjeljak naveče u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je istakao da Islamska zajednica može pružiti dragocjen doprinos ovom procesu.

bfed5da4e668e375c60eefa8cf381ee2_xl

Naglasio je opredijeljenost Islamske zajednice u BiH za uspješno realizovanje procesa institucionalizacije odnosa Savezne Republike Njemačke i muslimanskih zajednica u toj zemlji koje zajedno čine treću po brojnosti vjersku skupinu.

YouTube Preview Image

– Pitanje islama i muslimana u zapadnoevropskim zemljama danas je otvoreno, pojavljuje se u različitim vidovima i prema njemu se zauzimaju različiti stavovi. Praktični značaj pitanja razlikuje se od zemlje do zemlje, kao što se vrijednost razmatranja razlikuje po tome s kojim ciljem i u kojem kontekstu se ono postavlja.
U Islamskoj zajednici se razmatraju različite strane ovog pitanja u evropskim društvima, posebno u zemljama u kojima djeluju bosanski džemati  i mi veoma cijenimo opću važnost i vrijednost vladajućeg stava i odnosa prema ovom pitanju u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Vjerujem da nikoga ne treba uvjeravati u to da je Savezna Republika Njemačka zemlja u kojoj se pitanje islama i muslimana pojavljuje na najkompleksniji način i da njegovo raspravljanje i rješavanje ima veliki, najveći mogući značaj. Prije svega, razumljiv je položaj Njemačke u zajednici evropskih država i njemačkog društva u pluralnom i demokratskom ambijentu današnje Evrope. U Njemačkoj živi jedna od najbrojnih i najheterogenijih skupina muslimana u zapadnoj Evropi.

Višemilionsko ljudstvo pripadnika islama u Njemačkoj čine muslimani iz mnoštva muslimanskih naroda i oni su doskora činili dvije kategorije stanovnika: državljane Njemačke i gostujuće radnike na privremenom boravku.

Zadnjih godina, njima su se pridružili izbjeglice iz Sirije, Iraka, Afganistana, i ovi nevoljnici čine sada posebnu kategoriju – kazao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović.

Naglasio je vladajući politički i društveni stav u Njemačkoj  da jednostrano medijsko zanimanje ili uskostranački politički odnos prema ovom etnički i kulturno raznolikom muslimanskom ljudstvu, koje je u različitom stepenu socijalno i kulturno integrirano, ne osigurava valjano skupno znanje i vrednovanje.

Institucionalni kontekst kao okvir organizovanja muslimana
Nasuprot antiislamskih i antimuslimanskih ispada i društvenih inicijativa, afirmira se institucionalni kontekst kao okvir u kojem se najpotpunije i najrealnije obuhvataju različiti aspekti društvene prakse, javnog djelovanja, običaja, institucionalne organiziranosti muslimana. To je okvir koji osigurava valjana zakonodavna rješenja i valjano suočavanje s novim situacijama, dodao je.

– Vrijednost ovakvog odnosa za muslimane generalno, i za nas u Islamskoj zajednici napose, svakako uvećava to što on ima podršku u vjerskim zajednicama katolika i protestanata Njemačke.

Pitanje islama i muslimana u zapadnoevropskim društvima ima, naravno, i svoju drugu stranu, za koju bi mnogi rekli da je to zapravo prva strana. To je odnos pripadnika islama prema zakonskim normama i općevažećim vrijednostima u zapadnoevropskim zemaljama u kojima su stalno ili privremeno nastanjeni. U Islamskoj  zajednici u Bosni i Hercegovini smo itekako svjesni važnosti ove strane i individualne i kolektivne odgovornosti muslimana u odnosu na socijalnu, političku i kulturnu stvarnost zapadnoevropskih društava. Također smo svjesni teškoća koje neorganiziranost i običajna i etnička heterogenost muslimana predstavlja za uspostavljanje produktivnih institucionalnih odnosa političkih i državnih institucija zapadnoevropskih zemalja i muslimanskih zajednica u tim zemljama. Zato, odgovorno i s neskrivenim samopouzdanjem, tvrdimo da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini može i treba da bude reprezentativni sudionik predstavljanja muslimana u procesu institucionalizacije odnosa Savezne Republike Njemačke i muslimanskih zajednica – naveo je također reisu-l-ulema na konferenciji.

RTV IZ BIR

Ge­sell­schaft­li­cher Zu­sam­men­halt funk­tio­niert nur ge­mein­sam

Pressemitteilung des Bundesinnenministeriums des Innern

Bundesinnenminister de Maizière trifft sich erneut mit Vertretern der muslimischen Verbände und Migrantenorganisationen.
Die aktuelle gesellschaftliche Debatte über muslimisches Leben in Deutschland ist geprägt von Vorurteilen, Ängsten und großen Sorgen. Übergriffe auf Moscheen, auf muslimische Mitbürgerinnen und Mitbürger und auch auf Flüchtlinge sprechen ein deutliches Bild über die Wahrnehmung der Muslime.

Deshalb war es den muslimischen Verbänden, Vertretern von Migrantenorganisationen und Bundesinnenminister de Maizière in einem Treffen Anfang der letzten Woche wichtig, deutlich zu machen, dass ein gemeinsames Anliegen darin besteht, gegen Islamfeindlichkeit, wie auch Rassismus und Antisemitismus gemeinsam vorzugehen. Grundlage allen Handelns ist die freiheitlich demokratische Grundordnung, die auch die Religionsfreiheit und den Schutz aller Mitbürger beinhaltet.

“Die Stimmung im Land darf nicht zu einer Spaltung unserer pluralistisch orientierten Gesellschaft führen. Deshalb ist es wichtig, den Dialog mit allen Akteuren weiter zu vertiefen, um gesamtgesellschaftliche Lösungen zu erarbeiten. Die muslimischen Religions-gemeinschaften sind sich dieser Verantwortung bewusst und haben bereits viel unternommen, um unseren Beitrag zur Stärkung des gesellschaftlichen Zusammenhalts zu leisten”, so Herr Erol Pürlü, Sprecher des Koordinationsrates der Muslime. Die Verbände sehen sich auch in der Verantwortung, wenn es um die Integration der nach Deutschland geflüchteten Muslime aus Syrien, Irak und Afghanistan geht.

Diese und auch sicherheitsrelevante Themen werden deshalb bereits seit 2015 in gemeinsam von den Verbänden und dem Bundesinnenministerium organisierten Workshops erörtert. Das hat zu einem vertrauensvollen Dialog geführt, bei dem offen über Belange der Muslime und Sicherheitsfragen gesprochen werden kann. Angefangen bei der Stärkung der interkulturellen Kompetenz der Behörden, wie beispielsweise in den polizeilichen Curricula bis zum Ausbau der Jugendarbeit in den Verbänden, wird ein breites Spektrum an Fragen diskutiert. Ebenso haben sich die Verbände erfolgreich in die Diskussion um die Aufnahme der Kategorie “islamfeindliche Straftaten” in den Katalog des Kriminalpolizeilichen Meldedienstes in Fällen Politisch motivierter Kriminalität eingebracht. Im Ergebnis wird Anfang 2017 mit der Zählung der islamfeindlichen Straftaten begonnen.

Die Workshops sollen künftig auch in einer öffentlichen Debatte fortgeführt werden. Anfang 2017 wird ein Medienworkshop mit Chefredakteuren und Herausgebern überregionaler und regionaler Medien über die mediale Wahr-nehmung muslimischer Mitbürger stattfinden, zu dem der Bundesinnenminister einladen würde. Dies basiert auf dem bisherigen Austausch über die “Deutungshoheit” muslimischer Werte und Perspektiven, der über Begriffsdebatten zu einer Sensibilisierung und Verbesserung des gegenseitigen Verständnisses beigetragen hat. Hieraus hat sich v.a. das gemeinsame Anliegen entwickelt, die gesellschaftliche Teilhabe muslimischer Mitbürger und deren mediale Reflexion zu verbessern. Die Teilnehmer sind sich einig darin, dass die muslimischen Verbände die Deutungshoheit über Islam und muslimisches Leben nicht Extremisten überlassen dürfen.

Noch in diesem Jahr ist ein Workshop zu den Themen extremistischer Internetpropaganda geplant. Dazu Bundesminister Dr. de Maizière:Die Sicherheitslage hat sich in den letzten Jahren erheblich geändert. Terroristische Anschläge in unseren Nachbarländern und diesen Sommer auch in Deutschland, Anschlagsplanungen wie in Chemnitz, die wachsende Zahl vor allem junger Menschen, die nach Syrien und in den Irak ausreisen, bei allen Tatverläufen fällt auf, das Internet hat einen wesentlichen Anteil an der Radikalisierung. Wir brauchen die muslimischen Verbände, wenn es darum geht, jungen Muslimen Orientierung zu geben und begrüßen, dass sie sich für die Deutungshoheit über den Islam einsetzen.”

An diesem Dialog nehmen alle die in der Deutschen Islam Konferenz vertretenen Verbände teil.

Fond Gazi Husrev-beg: Uručena jubilarna 2000. stipendija

Danas u dvorani Gazi Husrev-begove biblioteke poslije podne-namaza upriličena je svečanost u povodu uručivanja stipendija Fonda Gazi Husrev-beg koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj

f6d2bb025b0005c13233679a32583a0d_xl

Prisutnima su se obratili redovni stipenditori, od kojih su neki bili sami korisnici stipendija poput Emine Tufekčić. “Za sve one koji žele da se uključe i pomažu drugima pozivam da se pridruže. Pomoć nije samo u novcu, već i u lijepoj riječi. Ovi ljudi su me naučili da je dobročinstvo  jedina stvar koja će nas izvesti na pravi put. Ja im se na tome zahvaljujem.“

O dobročinstvu je govorio i reisu-l-ulema Kavazović, koji je u svom obraćanju kazao: “Duboko vjerujem d aljudski život nema nikakov smisla ako nema u njemu  vjere i dobročinstva. Svi mi koji smo ovdje, koji svjedočimo ovom dobru, želim vas podsjetiti da je naša vjera dostavljena prema djeteta koje je ostalo siroče. To bi svakog muslimna i muslimanku obaveže kako i na koji način trebamo se odnositi prema onima kojima je naša pomoć potrebna.“ Reisu-l-ulema je uručio i jubilarnu dvijehiljaditu stipendiju.

Prisutnima se obratio i muftija IZ Bošnjaka u Njemačkoj Pašo-ef. Fetić koji je poručio učenicima i studentima da u svojim životima pomažu druge i budu od koristi drugima. Priznanja na današnjoj svečanosti dobili su mnogi stipenditori, a najveću donaciju ove godine dao je Omer Hodžić iz Njemačke u visini od 5.000 eura.

Ovo je najuspješnija akcija koju je pokrenula IZBNj-e i održala njen kontinuitet. Obrađeno je  4.916 molbi, podjeljeno 2.110 stipendija, sa  2016. godinom, po 500,-€, što odgovara sumi od 1.055.000,-€.   Ove godine uručena je i  jubilarna 2.000 stipendija. “Mislim da trebamo biti svi zadovoljni ovim rezultatom akcije i sigurno je ovo veliki uspjeh u našem humanitarnom radu naših džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. Ove godine će biti podjeljeno 180 stipendija (90.000,-€), najviše do sada za ovih 15. god. akcije stipendije“, kazao je Omer-ef. Sarajlić, koji predvodi ovu akciju, a kome je na svečanosti direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu  Razim Čolić uručio zahvalnicu.

omer

stipd

POČETAK VJEROUČNE GODINE-UČI U IME GOSPODARA TVOGA!

UČI U IME GOSPODARA TVOGA

“Uči u ime Gospodara tvoga koji stvara!” (El-Alek, 1.)

“Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje!” (El-Mudžadele, 11.)

Septembar je mjesec u kojem je početak pedagoške, vjeroučne, školske i studijske godine. Posebno za prvačiće kojima je ovo nastavak djetinjstva na jedan nov način koji se odlikuje susretom djeteta sa većom ličnom odgovornošću, kao i sa organiziranim, stručnim, didaktičko-pedagoškim usvajanjem znanja, provjere stečenog znanja, i početka samostalnog praktikovanja naučenog. Za prvačiće početak nove nastavne godine je nastavak djetinjstva, nakon vrtića, u jednom produbljenom, višem drugarstvu u školi različitih u vjeri i naciji koje u mektebu postepeno prelazi u bratstvo i sestrinstvo istih u vjeri. Paralelno vjeručitelji, nastavnici i roditelji su im potpora i podrška u učenju, prakticiranju i ponašanju.

UČI U IME GOSPODARA TVOGA!Živeći u islamu, tumačeći njegovo učenje, i govoreći u prilog islamu, mi govorimo i susrećemo se, u ovoj po mnogo čemu jedinstvenoj vjeri u kojoj je učenje, čitanje, proučavanje učinjeno farzom – strogom naredbom koja se pojedinačno odnosi na svaku osobu, i mušku i žensku podjednako, i to, ne samo kroz period djetinjstva i mladosti, nego se ovaj farz na muslimane odnosi za stalno, tokom cjelokupnog njihovog života. On je u Kur’anu kao prva riječ Objave čovjeku dat i kao naredba i kao emanet za sve ljude i pokolenja. Ovo je stoga, jer putem sticanja znanja mi postižemo stepen kvalitetne spoznaje islama, otkrivamo suštine, odnosno dubinska značenja islama, uočavamo njegove zahtjeve i ciljeve, i prema njima usklađujemo svoja opredjeljenja, ponašanja i praksu.

Općenito, učenje je javno dobro i ono mora postati najvećim prioritetom za osobu, porodicu, zajednicu i društvo. Učenje islama i obrazovanje do najviših stepena ključ je kojim se otvraju vrata u prostor za izgradnju zdrave zajednice vjernika koji su prosperitetni kao osobe, kao zdrava zajednica vjernika i kao korisno integrisani grupe i pojedinci u društvo.

Nerijetko danas se govori i piše o svjetskom islamskom oživljenju – islamic review kako u mnogoljudskim, tako i u zemljama sa muslimanskom manjinom, međutim, kod muslimana: obrazovanje je na niskom nivou, islamsko bratstvo i sestrinstvo gotovo i ne postoje, siromašni su sa slabim ekonomsko-privrednim nivoom, u većini zemalja djeluju diktatorski režimi, krše se ljudska prava i prava manjina, neredi i ratovi širom muslimanskih zemalja. Sve ovo je u suprotnosti sa uzvišenim naučavanjem islama, i logično nameće nam se zaključak kako zapravo i nije na djelu jedan istinski islamski review.

Zbilja, nema istinskog oživljavanja islama bez najprije pomirenja sa Bogom, i to je ono što nam uliva optimizam i veliku nadu jer muslimani su uglavnom vjernici, i to iskreno predani, i oni neprestano u svojim obraćanjima Bogu ovo potvrđuju. Ali, muslimani uglavnom na ovome bogoslužnom, ibadetskom i ostaju, tu se kreću, drže zajedno, ali ponekad i razdvajaju i sukobljavaju. Cio ostali život kao da se ne tiče islama, kao da islam nije?! A nije tako. Kod muslimana paralelno mora da idu i linija iskrenog vjerovanja i bogoslužja sa linijom prosperiteta na svim nivoima: od misli, obrazovanja, politike, ekonomije, ljudskih prava i demokratije.

Sve ovo, ma kako to nekima sporedno i ne tako važno bilo, sve u suštini počinje od porodice, dječijeg vrtića, školskih i mektebskih klupa. Odgoj i obrazovanje najbolji su put i način da bi se razvili svi ljudski potencijali u čovjeku i izgradila uravnotežena, zdrava jedinka, u duhovnom, moralnom i intelektualnom pogledu.

Mektebu, kao učilištu islama u kojem se objedinjuju znanje, njegovo ponavljanje i utvrđivanje, moralna i ibadetska praksa ne postoji alternativa. U mektebima, naše široko rasprostranjene i brojne iseljeničke populacije nastoji se njegovati sinteza jezika, tradicije i kulture. Na jedan suptilan način čini se sprega razumskog i vjerskog, usklađuju se nivoi u stečenom znanju i obrazovanju kroz školu sa nivoima u učenju i izlaganju islama na način vizije svijeta kroz povezanost nivoa znanja sa višim spoznajama svijeta i čovjeka u svijetu. Jedna neraskidiva veza sa životom, kulturom i povijesti.

Cilj poučavanja i odgajanja kroz mekteb uvijek je to traganje za muslimanom i muslimankom koji će živjeti u nekom budućem vremenu sutrašnjice koja se naslućuje barem četvrt stoljeća unaprijed. To je nastojanje da se korača u skladu sa vremenom ovim ovdje i sada i sa realnim predpostavkama jednoga skorašnjeg sutra.

Ovo je zahtjevan i nimalo lahak trud i nastojanje. Jer u svijetu stalnih, i veoma brzih promjena, u vremenu posvemašnjeg zaborava na Boga, valja ponuditi uputu i odgoj za ljude pomirene sa Bogom, i više od ovoga one koje će Milostivi Bog zavoljeti jer će biti Njemu pokorni i zahvalni, a uz to sposobni da se sami nose sa vlastitim bremenom izazova i problema koji su sve veći u čovjekovom okruženju i njegovoj svakodnevnici.

Osim ovoga, potrebno je i da prevaziđu i otklone naše propuste i greške generacije koja im je prethodila jer ovu nadasve jedinstvenu, lijepu i humanu vjeru i put nisu valjano znali braniti pred nasrtajima kako vlastitih, tako i tuđih predrasuda.

Zato, pred muallimom stoji mukotrpan, predan i posve zahtjevan zadatak da islam predstavi kao milost, ljubav, sreću, dostojanstvo osobe, ljek za čovjeka i društvo, spasonosnu i sunčanu stazu. A da bi dosegli do ljepote islama moramo ga obujmiti u njegovoj cjelini. Učenje islama to je jednan ogroman okean širine. Ova cjelina islama kao sve iz života i o životu na islamski način to je punina islama koju treba otkriti sebi, a posebno mladima, naučiti ih tome, i to znati toplo i neusiljeno prezentirati. Ovaj novi, pun i sadržajno različit prikaz i učenje islama imat će najprije prema budućim generacijama snažan refleks na njihovu svakodnevnicu poprilično neprožetu islamom, a potom i na druge iz njihove blizine. To je naučiti novu generaciju muslimana da je islam sedžda, ali istovremeno i posjeta bolesnome, islam je post ali također i biti najpriznatiji u svome radnom okruženju, islam je doći na vrijeme u džamiju u krug braće i sestara, a pri dolasku u džamiju u svojstvu učesnika u saobraćaju poštivati pravila saobraćaja. Islam je biti društven, i to rado viđen u društvu i muslimana i ne-muslimana, upijajući sve sokove života, a pri tome ne zaboraviti na sedždu Bogu.

Zajedničkim naporima porodice, Islamske zajednice i muallima potrebno je mekteb visoko uzdići i dati mu zasluženo, pripadajuće mu uzvišeno mjesto. Ovo ističemo posve opravdano jer smo u procesima vlastitih traženja i preispitivanja, pa smo često nesigurni i sa nedovoljno povjerenja u vlastite naše snage i vlastite vrijednosti. Zato su, primjećujemo, neki između nas skloni vlastite kulturne i islamske vrijednosti zanemariti, ili ostaviti, i usljed osjećanja kompleksa niže vrijednosti  podrediti se u korist tuđih kulturnih i islamskih vrijednosti.

Stoga, neprestano u međusobnim susretanjima i dogovaranjima mekteb smo dužni predstaviti kao put i način da se na organizovan i stručan način, od provjerenih, pouzdanih, stručno osposobljenih osoba uči islam, i to islam sa osmjehom na licu, dobrotom u srcu, i sa uzoritim ophođenjem i ponašanjem.

Potom naglasiti da je mekteb naročito učilište islama koje pronosi stoljetne vrijednosti našeg bošnjačkog islamijjeta čiji izraz podjednako podržavaju i dive mu se i na Istoku i na Zapadu, jer on čuva ne samo islamijjet i pronosi ga kroz generacije, nego zajedno sa islamijjetom i našu tradiciju, kulturu i naš jezik, i uspješno se uklapa u zapadni svijet i društvo čuvajući naše identitete i pri tome ne remeteći drugoga i drugačijeg od nas.

Mekteb je mjesto i izgradnje zajednice. On uči institucionalnom islamu, jer uči džematu i razvija osjećanja odgovornosti i samoodgovornosti pojedinca.

Na kraju, mekteb uči i islamskom bratstvu i sestrinstvu koje nije na uštrb i ne šteti kvaliteti dobrih komšijskih kontakata sa inovjernima jer istinsko bratstvo muslimana jedno je inkluzivističko bratstvo koje polazi sa krvno-srdoničkog i vjerskog prema altruističkom i općem.

I.A.

img_0034 img_0038 img_0060 img_0019 img_0023 img_0022