„Katalog pitanja“ koji je postavio jedan čitalac našem džematu u lokalnoj dnevnoj štampi u gradu Hanau u Njemačkoj je vrlo interesantan i indikativan. Naime, čitalac reagira na informaciju da je gradonačelnik grada Hanau podržao izgradnju islamskog kulturnog centra Bošnjaka u tom gradu. Ako uzmemo u obzir naše društveno okruženje u Njemačkoj, medijsko izvještavanje („only bad news are good news“), kao i djelovanje tzv. „islamskih“ ekstremističkih grupacija i politički odjek izbjegličke krize, reakcija ovog čovjeka odslikava samo ono što jedan dio naših sugrađana misli. Značajan dio naših sugrađana ima velike rezerve kada su u pitanju islam i muslimani. Uspjeh desničarske stranke AfD na proteklim izborima u nekoliko saveznih država svjedoči o tome. Strahovi i predrasude bivaju kanalizirani i dolaze do izražaja na različite načine. Prema najnovijim, zvaničnim, statistikama napadi na „strance“ (Straftaten mit fremdenfeindlichem Hintergrund) udvostručeni su u odnosu na proteklu godinu. Gotovo svakodnevno se bilježe napadi na izbjeglice, izbjegličke centre i džamije. Ali i na građane muslimane i muslimanke koji su u javnom prostoru prepoznatljivi kao takvi. Pitanja našeg društvenog okruženja možemo ignorisati tvrdeći kako smo uzorni građani. No, to se pokazuje kao pogrješan pristup u vrijeme kada se islam želi prikazati kao nekompatibilan sa evropskim vrijednostima. Tim što više, jer se ovdje radi o pitanjima sa kojima bivaju konfrontirani i najodgovorniji predstavnici islamskih zajednica kada komuniciraju sa vladinim i nevladinim institucijama, te političkim i stranačkim nosiocima odgovornosti na svim nivoima u Njemačkoj. Sa istim ili sličnim pitanjima se susreću naši članovi i pripadnici na radnom mjestu, naša djeca u školskim klupama. Javno mnijenje u konačnici kreira politiku čije poslijedice na kraju snosimo svi. Posebno dolazeće generacije će osjetiti posljedice ovih društvenih kretanja. Statut džemata kao iskaznica Općepoznato je da su naši džemati organizirani kao udruženja građana. Zakonsku podlogu za djelovanje i rad naših džemata predstavlja statut udruženja koji definiše svrhe i ciljeve udruženja (Ziele und Zwecke des Vereins). U SR Njemačkoj kao pravno i normativno uređenoj državi, državne i javne institucije se oslanjaju na zvanična zakonska rješenja, dokumente i organe jedne institucije ili organizacije. Na osnovu toga, ili bolje reći na isti način, našim džematima kao udruženjima koja rade prema zakonu o udruženju građana prilaze i generacije koje su socijalizirane u Njemačkoj. U tom smislu, statut udruženja predstavlja svojevrsnu iskaznicu kojom se on „predstavlja“ svojim članovima a zatim državnim i drugim institucijama i organizacijama. Sa razlogom je Sabor Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj 2015. godine usvojio tzv. Standardizirani džematski statut i obavezao džemate članice da isti implementiraju do kraja 2016. Na mnoga relevantna pitanja, pa i na navedena pitanja našeg sugrađanina, navedeni statut daje adekvatne odgovore. Nadalje, ovim statutom dajemo u ruke budućim generacijama u našim džematima jednu vrstu „priručnika“ u kojem su opisani temelji, korijeni, organizaciona struktura i temeljna bit Islamske zajednice. Ovim statutom naši džemati daju do znanja da nisu samo lokalno udruženje sa prostorno ograničenim značajem i utjecajem, već da su dio jedne institucije koja ima višestoljetno iskustvo u Evropi. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj djeluje na saveznom nivou (Bundesebene) i dio je svih relevantnih procesa kada je u pitanju institucionalizacija islama u SR Njemačkoj. Zatim, ona je istovremeno i dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Institucije koja stoljećima njeguje pluralistički suživot na tlu Evrope i koja posjeduje bogato iskustvo u organiziranju muslimana. Ove činjenice su od  posebnog značaja u trenutnom društvenu-političkom kontekstu, ne samo u Njemačkoj, već u cijeloj Evropskoj uniji. Pitanja čitaoca – odgovori

1. Da li priznajete Ustav SR Njemačke i Deklaraciju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima iz 1948. g.?

Prema Standardiziranom statutu džemata, osnova za društveno-korisno djelovanje naših džemata su: Kur`an i Sunnet, Konvencija za zaštitu ljudskih prava, Ustav SR Njemačke, Ustavi saveznih država kao i zakonska regulativa SR Njemačke. Izričito se naglašava da se naši članovi i pripadnici zalažu za to da se svim ljudima omogući život koji im garantuje slobodni razvoj u osobnom, tjelesnom, vjerskom i kulturološkom smislu, te da naši džemati, članovi i pripadnici priznaju pluralističko i demokratsko društvo na temeljima slobodarsko-demokratskog poretka SR Njemačke (Freiheitlich-demokratische Grundordnung der Bundesrepublik Deutschland).

2. Na koji način finansirate projekat izgradnje Vašeg islamskog kulturnog centra imajući u vidu da ste udruženje sa 150 članova?

Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj se ne finansirana iz inostranstva. Naše aktivnosti finansiramo potpuno samostalno i autonomno kroz članarinu, dobrovoljne priloge te prihode iz drugih opće-korisnih akcija i aktivnosti. Te aktivnosti  su regulisane Članom 16. Standardiziranog statuta džemata. Ovo je vrlo važan momenat imajući u vidu javno problematiziranje finansiranja muslimanskih organizacija iz inostranstva.

3. Ko čini odbor Vašeg džemata? Da li ima ženskih članova odbora?

Standardizirani statut reguliše Članom 11. da je shodno mogućnostima džemata potrebno izabrati predstavnika omladine (omladinska sekcija) i predstavnicu žena (ženska sekcija) u džematski odbor. Javni diskurs u Njemačkoj posebno tretira ulogu žene u islamu, često navodeći njezin „ugroženi“ položaj. Nadalje se Islamska zajednica generalno ne može pohvaliti suštinskim i planskim aktivnostima za organiziranje omladine, djevojaka i žena. Navedena statutarna regulativa ali i akti viših organizacionih jedinica osiguravaju institucionalne pretpostavke za takvo djelovanje.

4. Molim Vas da mi kažete ko je imam u Vašem džematu? Gdje je školovan, da li govori njemački jezik, da li će predavati na njemačkom jeziku, koliko dugo živi u Njemačkoj i da li će trajno ostati ovdje, ko ga plaća?

Pitanje imama koji djeluju u raznoraznim džematima ili kvazi džematima širom države veoma se intenzivno razmatra i ono je označeno kao pitanje od najvećeg značaja. Ministar unutrašnjih poslova SR Njemačke okarakterisao je činjenicu da u džematima u Njemačkoj djeluju mnogi „samoproglašeni šejhovi i imami“ kao jedan od najvećih problema i izazova. Jedna od reakcija na tu pojavu je uspostavljanje Centara za islamsku teologiju koji će između ostalog vršiti izobrazbu imamskog kadra za potrebe muslimana (džemata) u Njemačkoj. Na isti način reagirala je i država Austrija, ideći još korak dalje kroz uvođenje restrikcija za dolazak imama iz inostranstva. U ovom kontekstu značajno je spomenuti da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nedavno potpisala sa nadležnim ministarstvom SR Austrije sporazum po kojem država Austrija zvanično priznaje diplome apsolvenata FIN-a u Sarajevu kao ravnopravne sa onima iz Austrije kada je u pitanju teološki/imamski kadar. Nadati se da će takvi ugovori biti potpisani i u Njemačkoj kada to bude potrebno. Standardizirani statut po pitanju imama (preambula; Član 15.) daje do znanja da su nosioci vjerskog autoriteta unutar Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj imenovani putem dekreta reisu-l-uleme u Sarajevu, te da se dekret dodjeluje onim imamima, čija je teološka izobrazba i sposobnost vjerodostojna, ispitana i time priznata od strane Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ova regulativa predstavlja sigurno jednu od najznačajnijih stavki u statutu. Dekret se u ovom kontekstu može posmatrati i kao svojevrsni „certifikat“. Nadalje, važno je istaći da džemati IZBNj finansiraju svoje uposlenike (imame) iz vlastitih sredstava što proizlazi iz Člana 16. Pitanje službenih jezika u džematu reguliše Član 22., po kojem su službenici jezici njemački i bosanski. Očuvanje i njegovanje bosanskog jezika svakako predstavlja temeljnu (i vjersku) obavezu naših džemata o čemu iscrpno govori „Deklaracija o bosanskom jeziku“ koju je donio Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak to ne oslobađa Islamsku zajednicu odgovornosti da pojačano povede računa o sposobnosti svojih uposlenika da kvalitetno komuniciraju na njemačkom jeziku, jer su oni reprezentanti Zajednice na ovom prostoru.

5. Da li ću ja kao njemački kršćanin imati mogućnost da skupa sa svojom suprugom slušam predavanje Vašeg imama u Vašim molitvenim prostorijama i da li ću biti u mogućnosti da ga razumijem?

Društveno-politička situacija u zapadnim društvima nas i naše džemate postavlja pred velike izazove sa kojima se džemati u domovini skoro i ne susreću. Javni diskurs po pitanju islama i muslimana od nas traži aktivnije uključivanje u dijalog sa našim okruženjem. Jedan populariziran način stupanja u dijalog je „Tag der offenen Moschee“ (Dan otvorenih vrata u džamiji) koji se tradicionalno sprovodi u džematima širom Njemačke svakog 3. oktobra na Dan državnosti (Tag der Deutschen Einheit). Politički zvaničnici rado prihvataju pozive da prisustvuju tim događajima kako bi se bolje upoznali sa problemima i potrebama sugrađana muslimana, ali i široj javnosti ukazali na društvenokorisnu aktivnost muslimanskih zajednica. Standardizirani džematski vrlo kvalitetno definiše ciljeve i svrhe udruženja. Navedenim ciljevima našem okruženju dajemo do znanja na kojim poljima i na koji način želimo da djelujemo i šta je po tom pitanju za naše džemate od posebnog značaja. Značajnu stavku pri tome predstavlja i cilj uspostavljanja dijaloga sa organizacijama i pripadnicima drugih konfesija i svjetonazora.

6. Da li Vaš džemat u prvom planu sprovodi aktivnosti na polju islamskog i kulturološkog identiteta vaših džematlija ili su predviđene i aktivnosti po pitanju pospješivanja integracije u naše društvo, posebno kada su u pitanju mlade osobe? Da li se u Vašem džematu nalazi „Škola Kurana“?

Standardizirani statut u preambuli naznačava da naši pripadnici i članovi u praktikovanju svoje vjere slijede hanefijski mezheb i Islamsku tradiciju Bošnjaka. Muslimani Bošnjaci raspolažu posebnim iskustvom kada je u pitanju praktikovanje vjere u jednom dominantno kršćanskom ambijentu i pluralističkom državnom uređenju. Islamska tradicija Bošnjaka i organiziranje muslimana kroz Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini u tom smislu predstavlja posebnu „osobinu“ koja nas na određen način preporučuje i stavlja u povlašten položaj. Na ovo je vrlo važno ukazivati u kontaktu i komunikaciji sa trećima kada god isposlujemo priliku ili nam se ona ukaže. Nadalje statut Članom 2.4. kao svrhu navodi unaprjeđivanje znanja i nauke, posebno u oblasti islamskog učenja, ali i u pogledu na kulturu, tradiciju i bosanski jezik, kao i u pogledu uspješne integracije. Članom 2.6. je regulisano da džemat sebi postavlja za cilj da kod djece i omladine probudi samoinicijativu i interes, pospješuje njihov vjerski život kao i da jača njihovu odgovornost prema društvu, čovjeku i prirodi. Ovim se daje do znanja da kroz naše aktivnosti želimo dati doprinos široj društvenoj zajednici. 76 džemata Članstvo islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj trenutno čini 76 džemata. Temelje našim džematima su postavili iseljenici prve generacije i angažirani imami u veoma teškim okolnostima. U tim vremenima je bio prioritet iznaći način organiziranja i pokrenuti džemat. Statut i njegov sadržaj su bili tek onoliko važni da se registruje udruženje i omogući organiziranje vjerskih aktivnosti u unajmljenim prostorijama. U to vrijeme službena Njemačka nije vodila veliku brigu o muslimanima, njihovim potrebama i njihovom načinu organiziranja. Otuda imamo sadašnje stanje da po pitanju džematskih statuta vlada veliko šarenilo. To naročito i slikovito dolazi do izražaja u nazivima džemata i njihovom vizuelnom nastupu (logo). Nadalje se radi u većini slučajeva o statutima koji često budu uzrok i izvor problema unutar džemata, koji ne zadovoljavaju društvene i džematske potrebe sadašnjice i osnovne ovdašnje pravne elemente religijske zajednice. U pravnom i institucionalno-organizacijskom smislu Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj stoga još predstavlja hlabavi savez bošnjačkih džemata u Njemačkoj. Na ovom polju su vidljivi napreci, jer je jedan dobar broj džemata završio ili pokrenuo proceduru promjene statuta i očekujemo pozitivan rezultat do kraja 2016. g. do kada džemati imaju vremena da prilagode svoje džematske statute. Iz normativnih akata u većini slučajeva do sada nije proizlazila institucionalna povezanost u kojoj se ostvaruju prava i ispunjavaju obaveze. To se ovim novim statutom mijenja. Praksa pojedinih džemata o izjašnjavanju o poštivanju zajednice bez jasnih deklarativno-pravnih elemenata u konačnici ne može imati pravnu snagu, zato je važno da se i pravno riješe nedoumice oko njihovog članstva. Na taj način ćemo izbjeći pokušaje manipulacije o džematskom članstvu u Krovnoj organizaciji i zaštiti naše članove od pokušaja zloupotrebe. Na drugoj strani džemati dobijaju jednu pravnu i institucionalnu sigurnost da njihov rad ima svoje utemeljenje i zaštitu u instituciji. Ako posmatramo Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj kao jednu kuću, jedan mesdžid, onda je naše džemate predstavljalo 76 serdžada koje su prostrijete u tom mesdžidu. Serdžade su pri tome bile različitih boja, materijala, dimenzija, debljine, te različitog kvaliteta. Kao i statuti džemata. Činjenica da su sve serdžade okrenute prema Kibli i da manje – više služe svojoj svrsi, ne umanjuje utisak da se radi o neuređenom prostoru. Treća lica (njemačke institucije) posmatrajući takav prostor smatrat će ga improviziranim i manje ozbiljnim. Sa takvim unutarnjim organizacijskim uređenjem Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj nije više mogla odgovoriti potrebama vremena i prostora kao i izazovima sa kojima se već sada kao dijasporalna zajednica suočava. Napori Mešihata i Sabora koji su uloženi po ovom pitanju su krajnja linija u očuvanju identiteta institucije IZ i stečene imovine za nadolazeće generacije Bošnjaka u Njemačkoj. Standardizirani džematski statut – Pretpostavka za budućnost U našim džematima je „smjena generacija“ već otpočela. Ukoliko to ignorišemo, vrlo brzo se možemo naći u problematičnom položaju. Članstvo naših džemata će u narednom periodu dominantno činiti druga i treća generacija iseljenika. Nužno je sada osigurati stečeno i usmjeriti stvari za budućnost. Svrha Standardiziranog džematskog statuta je da postavi institucionalne okvire, zaštitne mehanizme za djelovanje naših džemata, te da osigura pretpostavke za institucionalni napredak naše Zajednice na ovim prostorima. Standardizirani džematski statut:

• osigurava povezanost sa Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini,
• ukazuje na korijene muslimana Bošnjaka,
• ukazuje na bogatu tradiciju organiziranja muslimana u Evropi,
• predstavlja „priručnik“ za nove generacije u našim džematima,
• osigurava institucionalni sustav organizacije (IZBNj),
• daje odgovore na sva relevantna pitanja organiziranja jednog džemata,
• uspostavlja institucionalnost i institucionalne mehanizme,
• predviđa zaštitne mehanizame po pitanju vakufske imovine,
• predviđa zaštitne mehanizme & institucionalnu uvezanost uposlenika IZ,
• osigurava zaštitne mehanizme protiv raslojavanja zajednice,
• potvrđuje IZBNj kao religijsku zajednicu (Religionsgemeinschaft),
• predstavlja uslov za sticanje kvalitetnijeg pravnog statusa u Njemačkoj,
• unaprijeđuje položaj i prava naših članova i pripadnika,
• uređuje sveukupnu sliku Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj kao organizacije,
• daje adekvatne odgovore na aktuelna pitanja kao i identitetska pitanja u budućnosti.

Napisao: Edin Atlagić Tekst je objavljen u posljednjem izdanju Islamskih informativnih novina Preporod. Možete ga preuzeti ovdje.